ZAKON

O PENZIJSKOM I INVALIDSKOM OSIGURANJU 1

(“Službeni list RCG”, br. 54/03, 39/04, 61/04, 79/04, 81/04, 14/07 i 47/07 i

“Službeni list CG”, br. 79/08, 14/10, 78/10,34/11 I

66/12

- Potpun tekst -

I OSNOVNE ODREDBE

Član 1

Penzijsko i invalidsko osiguranje u Crnoj Gori obuhvata:

1) obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje na osnovu tekuceg finansiranja,

2) obavezno penzijsko osiguranje na osnovu individualne kapitalizovane štednje;

3) dobrovoljno penzijsko osiguranje na osnovu individualne kapitalizovane štednje.

Član 2

Ovim zakonom ureduje se obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje na osnovu tekuceg finansiranja.

Član 3

Obavezno penzijsko osiguranje na osnovu individualne kapitalizovane štednje i dobrovoljno penzijsko osiguranje na osnovu individualne kapitalizovane štednje uredice se posebnim zakonom.

Član 4

Obaveznim penzijskim i invalidskim osiguranjem na osnovu tekuceg finansiranja (u daljem tekstu: penzijsko i invalidsko osiguranje) osiguranicima se, po osnovu rada, zavisno od dužine ulaganja i visine osnovice na koju je placen doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje, uz primjenu nacela uzajamnosti i solidarnosti, obezbjeduju prava za slucaj starosti, invalidnosti i tjelesnog oštecenja, a clanovima njihovih porodica pravo za slucaj smrti osiguranika, odnosno korisnika prava.

Član 5

Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja su licna prava i ne mogu se prenositi na druga lica.

Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja ne mogu zastarjeti, osim prava na potraživanja dospjelih, a neisplacenih iznosa u slucajevima utvrdenim ovim zakonom.

Član 6

Sredstva za penzijsko i invalidsko osiguranje obezbjeduju se iz doprinosa koje placaju osiguranici i poslodavci.

U posebnim slucajevima i pod uslovima utvrdenim zakonom sredstva za penzijsko i invalidsko osiguranje obezbjeduje država, odnosno drugi obveznici.

Član 7

Sredstva za penzijsko i invalidsko osiguranje obezbjeduju se u budžetu Crne Gore.

Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja ostvaruju se u Fondu penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore (u daljem tekstu: Fond).

Član 8

Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja sticu se, ostvaruju i koriste samo pod uslovima i na nacin utvrden ovim zakonom i ne mogu se regulisati drugim propisima.

Stecena prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja mogu se ukinuti samo u slucajevima odredenim ovim zakonom.

II OSIGURANICI

Član 9

Osiguranici, u smislu ovog zakona, su:

1) zaposleni (u daljem tekstu: osiguranik zaposleni);

2) lica koja obavljaju samostalnu djelatnost (u daljem tekstu: osiguranik

samostalnih djelatnosti);

3) poljoprivrednici (u daljem tekstu: osiguranik-poljoprivrednik).

Ako lice istovremeno ispunjava uslove za osiguranje po više osnova iz stava 1 ovog clana, osnov osiguranja odreduje se na taj nacin što postojanje osnova osiguranja po prethodnoj tacki iskljucuje osnov osiguranja iz naredne tacke.

Obaveze za placanje doprinosa po osnovu osiguranja utvrduju se u skladu sa ovim zakonom.

Član 10

Osiguranici zaposleni su:

1) lica zaposlena u privrednom društvu, drugom pravnom licu, državnom organu, organu jedinice lokalne samouprave ili kod fizickog lica (u daljem tekstu: poslodavac);

2) profesionalna vojna lica i civilna lica na službi u Vojsci Crne Gore;

3) izabrana ili imenovana lica, ako za obavljanje funkcije ostvaruju zaradu;

4) clanovi odbora direktora u privrednom društvu i drugom pravnom licu i clanovi upravnih odbora u javnim preduzecima i ustanovama koji za svoj rad primaju naknadu, ako nijesu osigurani po drugom osnovu;

5) zaposlena lica upucena na rad u inostranstvu, odnosno zaposlena u privrednom društvu, odnosno drugom pravnom licu koje obavlja djelatnost ili usluge u inostranstvu, ako nijesu obavezno osigurana po propisma te zemlje ili ako medunarodnim ugovorom nije drukcije odredeno;

6) državljani Crne Gore koji su, na teritoriji Crne Gore, zaposleni kod stranih ili medunarodnih organizacija i ustanova, stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava ili kod stranih pravnih ili fizickih lica, ako medunarodnim ugovorom nije drukcije odredeno;

7) državljani Crne Gore zaposleni u inostranstvu, ako za to vrijeme nijesu obavezno osigurani kod stranog nosioca osiguranja ili ako prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, po propisima te države, ne mogu ostvariti ili koristiti van njene teritorije, a neposredno prije odlaska u inostranstvo bili su osigurani u Crnoj Gori, odnosno ako su prije odlaska u inostranstvo imali stalno prebivalište u Crnoj Gori;

8) strani državljani i lica bez državljanstva koja su na teritoriji Crne Gore zaposlena kod stranih pravnih i fizickih lica, ako medunarodnim ugovorom nije drukcije odredeno, odnosno ako nijesu osigurana po propisima druge države;

9) strani državljani i lica bez državljanstva koja su na teritoriji Crne Gore zaposlena kod medunarodnih organizacija i ustanova i stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, ako je takvo osiguranje predvideno medunarodnim ugovorom;

10) lica za cijim je radom prestala potreba, odnosno koja su prestala da obavljaju preduzetnicku djelatnost, dok ostvaruju novcanu naknadu prema propisima o radu i zapošljavanju.

Lica iz stava 1 tacka 7 ovog clana osiguravaju se na licni zahtjev od dana zaposlenja, ali najranije od 1. januara godine u kojoj je podnesena prijava na osiguranje.

Član 11

Osiguranici samostalnih djelatnosti su:

1) lica koja, u skladu sa zakonom, samostalno obavljaju privrednu ili drugu

djelatnost, ako nijesu obavezno osigurana po osnovu zaposlenja;

2) lica koja obavljaju poslove po osnovu ugovora o djelu, odnosno poslove po osnovu autorskog ugovora, kao i poslove po osnovu drugih ugovora, kod kojih za izvršen posao ostvaruju naknadu (u daljem tekstu: ugovorena naknada), a nijesu osigurani po drugom osnovu;

3) sveštenici, vjerski službenici, monasi i monahinje ako nijesu obavezno osigurani po drugom osnovu.

Član 12

Osiguranici poljoprivrednici su lica koja se bave poljoprivrednom djelatnošcu (poljoprivrednici, clanovi domacinstva poljoprivrednika i clanovi mješovitog domacinstva) kao jedinim ili glavnim zanimanjem koji nijesu osiguranici zaposleni, osiguranici samostalnih djelatnosti, korisnici penzija i na školovanju i koji imaju opštu zdravstvenu sposobnost.

Domacinstvom, u smislu stava 1 ovog clana, smatra se zajednica života, privredivanja i trošenja prihoda ostvarenih radom njenih clanova, bez obzira na srodstvo.

Organ državne uprave nadležan za poslove poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede opštim aktom propisuje što se smatra poljoprivrednom djelatnošcu kao jedinim ili glavnim zanimanjem i vodi registar lica iz stava 1 ovog clana.

Akt iz stava 3 ovog clana donosi se po prethodno pribavljenom mišljenju organa državne uprave nadležnog za poslove penzijskog i invalidskog osiguranja.

Član 13

Svojstvo osiguranika stice se danom pocetka, a prestaje danom prestanka zaposlenja ili obavljanja samostalne, odnosno preduzetnicke djelatnosti, odnosno obavljanja ugovorenih poslova.

Svojstvo osiguranika poljoprivrednika stice se od dana upisa u registar iz clana 12 stav 3 ovog zakona.

Svojstvo osiguranika se utvrduje na osnovu prijave osiguranja, odnosno odjave osiguranja, u skladu sa ovim zakonom.

Svojstvo osiguranika se ne može steci prije navršenih 15 godina života.

III LICA KOJIMA SE OBEZBJEÐUJU PRAVA ZA SLUCAJ

INVALIDNOSTI I TJELESNOG OŠTECENJA

Član 14

Prava za slucaj invalidnosti i tjelesnog oštecenja prouzrokovanih povredom na radu ili profesionalnom bolešcu ostvaruju lica:

1) koja se nalaze na strucnom osposobljavanju, dokvalifikaciji ili prekvalifikaciji, koja uputi Zavod za zapošljavanje Crne Gore (u daljem tekstu: Zavod za zapošljavanje);

2) ucenici i studenti kada se, u skladu sa zakonom, nalaze na obaveznom proizvodnom radu, profesionalnoj praksi ili prakticnoj nastavi;

3) lica koja se nalaze na izdržavanju kazne zatvora, dok rade u ustanovi za izdržavanje kazne zatvora (radionica, radilište i sl.).

Doprinos za lica iz stava 1 tacka 1 ovog clana placa Zavod za zapošljavanje.

Sredstva za ostvarivanje prava iz stava 1 tac. 2 i 3 ovog clana, kao i prava iz clana 42 stav 2 ovog zakona za slucaj smrti lica iz stava 1 tac. 2 i 3 ovog clana, obezbjeduju se iz budžeta Crne Gore (u daljem tekstu: budžet).

Član 15

Prava za slucaj invalidnosti i tjelesnog oštecenja ostvaruju osiguranici i lica koja pretrpe povredu na radu ucestvujuci:

1) u akcijama spasavanja ili odbrane od elementarnih nepogoda ili nesreca;

2) u vojnoj vježbi ili u vršenju drugih obaveza iz oblasti odbrane zemlje utvrdenih zakonom;

3) na drugim poslovima i zadacima za koje je zakonom utvrdeno da su od opšteg interesa.

Sredstva za ostvarivanje prava iz stava 1 ovog clana, kao i prava iz clana 42 stav 2 ovog zakona za slucaj smrti lica iz stava 1 ovog clana obezbjeduju se iz budžeta.

IV PRAVA IZ PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA

Član 16

Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja su:

1) za slucaj starosti pravo na starosnu penziju i prijevremenu starosnu penziju;

2) za slucaj invalidnosti pravo na invalidsku penziju;

3) za slucaj smrti:

- pravo na porodicnu penziju;

- pravo na naknadu pogrebnih troškova;

4) za slucaj tjelesnog oštecenja prouzrokovanog povredom na radu ili profesionalnom bolešcu pravo na novcanu naknadu za tjelesno oštecenje.

1. STAROSNA PENZIJA

Član 17

Osiguranik stice pravo na starosnu penziju kad navrši 67 godina života i najmanje 15 godina penzijskog staža.

Osiguranik stice pravo na starosnu penziju kad navrši 40 godina staža osiguranja.

Osiguranik stice pravo na starosnu penziju kad navrši 30 godina staža osiguranja, od cega najmanje 20 godina efektivno provedenih na radnim mjestima na kojima se u rudnicima staž osiguranja racuna sa uvecanim trajanjem.

Član 17a

Osiguranik stice pravo na prijevremenu starosnu penziju kad navrši 62 godine života i najmanje 15 godina penzijskog staža.

Član 18

Osiguraniku kome se staž osiguranja racuna sa uvecanim trajanjem, starosna granica za sticanje prava na starosnu penziju, utvrdena u clanu 17 stav 1 ovog zakona, snižava se zavisno od stepena uvecanja staža za po jednu godinu, i to:

1) za svakih šest godina provedenih na radnom mjestu, odnosno poslu na kome se efektivno provedenih 12 mjeseci racuna u staž osiguranja kao 14 mjeseci;

2) za svakih pet godina provedenih na radnom mjestu, odnosno poslu na kome se efektivno provedenih 12 mjeseci racuna u staž osiguranja kao 15 mjeseci;

3) za svake cetiri godine provedene na radnom mjestu, odnosno poslu na kome se efektivno provedenih 12 mjeseci racuna u staž osiguranja kao 16 mjeseci;

4) za svake tri godine provedene na radnom mjestu, odnosno poslu na kome se efektivno provedenih 12 mjeseci racuna u staž osiguranja kao 18 mjeseci.

Član 19

Starosna penzija utvrduje se od prosjeka zarada, odnosno osnovica osiguranja ostvarenih u periodu od 1. januara 1970. godine do 31. decembra godine koja prethodi godini ostvarivanja prava.

Član 20

Visina starosne penzije izracunava se tako što se licni bodovi osiguranika pomnože sa vrijednošcu penzije za jedan licni bod na dan ostvarivanja prava.

Član 21

Licni bodovi osiguranika utvrduju se množenjem licnog koeficijenta osiguranika i njegovog penzijskog staža.

Član 22

Godišnji licni koeficijent utvrduje se na osnovu zarada, odnosno osnovica osiguranja pocev od 1. januara 1970. godine, tako što se zarada, odnosno osnovica osiguranja utvrdena za svaku kalendarsku godinu podijeli sa prosjecnom godišnjom zaradom u Crnoj Gori za istu kalendarsku godinu.

Zarade, odnosno osnovice osiguranja utvrdene u maticnoj evidenciji za period od 1. januara 1970. godine do 31. decembra 2003. godine dijele se sa prosjecnom neto zaradom u Crnoj Gori, a zarade, odnosno osnovice osiguranja utvrdene u maticnoj evidenciji od 1. januara 2004. godine dijele se sa prosjecnom bruto zaradom u Crnoj Gori.

Godišnji licni koeficijent u smislu st. 1 i 2 ovog clana iznosi jedan kada je zarada, odnosno osnovica osiguranja u kalendarskoj godini jednaka prosjecnoj zaradi zaposlenih u Crnoj Gori u toj kalendarskoj godini.

Pri odredivanju godišnjeg licnog koeficijenta uzimaju se zarade, naknade zarade i osnovice osiguranja koje su služile za obracunavanje i placanje doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, na koje je placen doprinos i koje su utvrdene u maticnoj evidenciji, izuzev iz godine u kojoj se ostvaruje pravo.

Podatak o prosjecnoj godišnjoj zaradi u Crnoj Gori iz st. 1 do 4 ovog clana objavljuje organ nadležan za poslove statistike.

Član 23

Licni koeficijent utvrduje se tako što se zbir godišnjih licnih koeficijenata podijeli sa periodom za koje su obracunati, s tim što se svaka godina racuna kao 1, svaki mjesec kao 0,0833, a svaki dan kao 0,00274.

Član 24

Za periode staža osiguranja navršenog od 1. januara 1970. godine do 31. decembra 2003. godine, u kojima su ostvarene naknade zarade po osnovu preostale radne sposobnosti, za izracunavanje godišnjeg licnog koeficijenta uzimaju se osnovice od kojih su odredene te naknade, a u slucaju naknade zbog manje zarade na drugom odgovarajucem poslu, za izracunavanje godišnjeg licnog koeficijenta se uzima i ostvarena naknada.

Član 25

Kada je osiguranik u toku kalendarske godine ostvario naknadu zarade prema propisima o zdravstvenom osiguranju, odnosno za vrijeme porodiljskog odsustva za izracunavanje godišnjeg licnog koeficijenta za taj period uzima se ostvarena naknada zarade.

Osiguraniku koji je ostvario naknadu zarade prema propisima o zdravstvenom osiguranju, odnosno za vrijeme porodiljskog odsustva u periodu od 1. januara 1970. godine do 31. decembra 2003. godine za izracunavanje godišnjeg licnog koeficijenta za taj period uzima se licni koeficijent iz perioda u kom je osiguranik ostvario zaradu, odnosno osnovicu osiguranja do 31. decembra 2003. godine.

Član 26

Osiguraniku kome se ne mogu utvrditi godišnji licni koeficijenti ni za jednu kalendarsku godinu, kao i osiguranku koji nema ni jednu godinu osiguranja licni koeficijent iznosi jedan.

Ako ne postoje podaci o zaradi, naknadi zarade, odnosno osnovici osiguranja za pojedine kalendarske godine, za izracunavanje godišnjeg licnog koeficijenta za taj period uzima se licni koeficijent iz perioda u kom je osiguranik ostvario zaradu, naknadu zarade, odnosno osnovicu osiguranja.

Osiguraniku koji koristi pravo da odsustvuje sa rada po propisima o radu, dok dijete navrši tri godine života, za izracunavanje godišnjeg licnog koeficijenta za taj period uzima se licni koeficijent iz perioda u kom je osiguranik ostvario zaradu, naknadu zarade, odnosno osnovicu osiguranja.

Član 27

Vrijednost penzije za jedan licni bod za prvo polugodište 2004. godine iznosi 2,97 EUR-a.

Član 27a

Prijevremena starosna penzija odreduje se na nacin kako se odreduje starosna penzija, s tim što je iznos te penzije umanjen za svaki mjesec ranijeg odlaska u penziju prije navršenih 67 godina života za 0,35%.

Iznos penzije utvrden u skladu sa stavom 1 ovog clana zadržava se i poslije navršenih 67 godina života.

1) Najviša penzija

Član 28

Najviši iznos starosne penzije utvrduje se na nacin propisan u clanu 20 ovog zakona, s tim što licni koeficijent osiguranika može iznositi najviše 4.

2) Najniža penzija

Član 29

Osiguraniku kome je penzija odredena prema clanu 20 ovog zakona manja od najniže penzije, odreduje se najniža penzija.

Najniža starosna penzija utvrduje se na nacin propisan clanom 20 ovog zakona s tim što licni koeficijent osiguranika iznosi 0,5.

Penzija iz stava 2 ovog clana ne može iznositi manje od 45 EURA.

Odredba stava 3 ovog clana odnosi se i na prijevremenu penziju i porodicnu penziju.

Iznos iz stava 3 ovog clana uskladuje se na nacin kako se vrši uskladivanje vrijednosti penzije za jedan licni bod.

Odredba stava 3 ovog clana ne odnosi se na srazmjerne penzije ostvarene primjenom medunarodnih ugovora.

2. INVALIDSKA PENZIJA

Član 30

Invalidnost postoji kad kod osiguranika zbog promjena u zdravstvenom stanju, koje se ne mogu otkloniti lijecenjem ili medicinskom rehabilitacijom, nastane potpuni gubitak radne sposobnosti.

Invalidnost postoji i kad kod osiguranika zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti lijecenjem ili medicinskom rehabilitacijom, nastane djelimicni gubitak radne sposobnosti od 75%.

Invalidnost u smislu st. 1 i 2 ovog clana može nastati zbog povrede na radu, profesionalne bolesti, povrede van rada ili bolesti.

Fond odreduje obavezan kontrolni pregled korisnika prava, najkasnije u roku od tri godine od dana utvrdivanja invalidnosti, osim u slucajevima propisanim opštim aktom Fonda iz clana 85 stav 1 ovog zakona.

Član 31

Osiguranik kod koga nastane potpuni gubitak radne sposobnosti iz clana 30 stav 1 ovog zakona stice pravo na punu invalidsku penziju.

Osiguranik kod koga nastane djelimicni gubitak radne sposobnosti iz clana 30 stav 2 ovog zakona stice pravo na djelimicnu invalidsku penziju.

Član 32

Invalid rada, u smislu ovog zakona, je osiguranik koji je na osnovu invalidnosti stekao pravo na invalidsku penziju.

Član 33

Osiguranik kod koga je utvrden gubitak radne sposobnosti iz clana 30 stav 2 ovog zakona može biti zaposlen jednu cetvrtinu punog radnog vremena.

Član 34

Povredom na radu, u smislu ovog zakona, smatra se povreda osiguranika koja se dogodi u direktnoj, uzrocnoj, prostornoj i vremenskoj povezanosti sa obavljanjem posla po osnovu koga je osiguran, prouzrokovana neposrednim i kratkotrajnim mehanickim, fizickim ili hemijskim dejstvom, naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterecenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma.

Povredom na radu smatra se i povreda prouzrokovana na nacin propisan stavom 1 ovog clana koju osiguranik pretrpi pri obavljanju posla na koji nije rasporeden, ali koji obavlja u interesu poslodavca kod koga je zaposlen.

Povredom na radu smatra se i povreda prouzrokovana na nacin propisan stavom 1 ovog clana koju osiguranik pretrpi na redovnom putu od stana do mjesta rada i obratno, na putu preduzetom radi izvršavanja službenih poslova i na putu preduzetom radi stupanja na rad, kao i u drugim slucajevima utvrdenim zakonom.

Povredom na radu smatra se i oboljenje osiguranika koje je nastalo neposredno ili kao iskljuciva posljedica nekog nesrecnog slucaja ili više sile za vrijeme obavljanja posla po osnovu koga je osiguran ili u vezi sa njim.

Član 35

Povredom na radu smatra se i povreda prouzrokovana na nacin predviden u clanu 34 ovog zakona koju osiguranik pretrpi u vezi sa korišcenjem prava na zdravstvenu zaštitu.

Povredom na radu smatra se i povreda prouzrokovana na nacin predviden u clanu 34 ovog zakona koju lice pretrpi ucestvujuci u aktivnostima utvrdenim u cl. 14 i 15 ovog zakona.

Član 36

Profesionalne bolesti, u smislu ovog zakona, jesu odredene bolesti nastale u toku osiguranja, prouzrokovane dužim neposrednim uticajem procesa i uslova rada na radnim mjestima, odnosno poslovima koje je osiguranik obavljao.

Profesionalne bolesti, radna mjesta, odnosno poslove na kojima se te bolesti pojavljuju i uslove pod kojima se smatraju profesionalnim bolestima, u smislu stava 1 ovog clana, utvrduje organ državne uprave nadležan za poslove penzijskog i invalidskog osiguranja, po prethodno pribavljenom mišljenju organa državne uprave nadležnog za poslove zdravlja.

Član 37

Osiguranik kod koga nastane gubitak radne sposobnosti iz clana 30 st. 1 i 2 ovog zakona stice pravo na invalidsku penziju:

1) ako je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom bolešcu - bez obzira na dužinu penzijskog staža;

2) ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili bolešcu – pod uslovom da je gubitak radne sposobnosti nastao prije navršenja godina života propisanih za sticanje prava na starosnu penziju iz clana 17 stav 1 ovog zakona i da je imao navršen penzijski staž koji mu pokriva najmanje jednu trecinu radnog vijeka.

Osiguranik kod koga je invalidnost prouzrokovana bolešcu ili povredom van rada nastala prije navršenja 30 godina života stice pravo na invalidsku penziju:

1) kad je invalidnost nastala do navršenih 20 godina života - bez obzira na dužinu staža osiguranja;

2) kad je invalidnost nastala od 20. godine do navršenih 30 godina života – ako do nastanka invalidnosti ima ukupno najmanje godinu dana staža osiguranja, ako je

to za osiguranika povoljnije od uslova iz stava 1 tacka 2 ovog clana.

Član 38

Radni vijek je broj punih godina u periodu od dana kad je osiguranik navršio 20 godina života, odnosno 23 godine života, ako je redovnim školovanjem stekao višu strucnu spremu, odnosno 26 godina života, ako je redovnim školovanjem stekao visoku strucnu spremu, do dana nastanka invalidnosti.

Osiguraniku koji je poslije navršenih 20 godina života bio na odsluženju vojnog roka skracuje se radni vijek za onoliko vremena koliko je proveo na odsluženju vojnog roka.

Član 39

Invalidska penzija u slucaju invalidnosti iz clana 30 stav 1 ovog zakona koja je prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom bolešcu odreduje se u visini starosne penzije koja bi osiguraniku pripadala za 40 godina penzijskog staža.

Invalidska penzija u slucaju invalidnosti iz clana 30 stav 1 ovog zakona koja je prouzrokovana povredom van rada ili bolešcu odreduje se primjenom odredbi cl. 19 do 27 ovog zakona, s tim što se pri utvrdivanju licnih bodova dodaju godine penzijskog staža od dana nastanka invalidnosti, i to:

1) osiguraniku mladem od 55 godina života dodaje se 2/3 penzijskog staža koji mu nedostaje do navršenih 55 godina života i 1/2 penzijskog staža koji nedostaje od 55 godina života do navršenih 60 godina života;

2) osiguraniku koji je navršio 55 godina života dodaje se 1/2 penzijskog staža koja nedostaje do navršenih 60 godina života.

Penzijski staž iz stava 2 tac. 1 i 2 ovog clana može se dodati najviše do 40 godina.

Prilikom odredivanja visine invalidske penzije u slucaju invalidnosti iz clana 30 stav 1 ovog zakona koja je prouzrokovana povredom van rada ili bolešcu, osiguraniku koji je navršio staž osiguranja sa uvecanim trajanjem snižavaju se starosne granice od 55, odnosno 60 godina života iz stava 2 tac. 1 i 2 ovog clana do kojih se, odnosno od kojih se pri utvrdivanju licnih bodova dodaju godine penzijskog staža za period koliko se po osnovu navršenog staža osiguranja sa uvecanim trajanjem snižava starosna granica za sticanje prava na starosnu penziju primjenom clana 18 stav 1 ovog zakona.

Osiguraniku koji ispunjava uslove za sticanje prava na invalidsku penziju u pogledu penzijskog staža kod koga je invalidnost prouzrokovana djelimicno povredom na radu ili prefesionalnom bolešcu, a djelimicno bolešcu ili povredom van rada odreduje se jedna invalidska penzija koja se sastoji od srazmjernih djelova odredenih po osnovu povrede na radu ili profesionalne bolesti, odnosno po osnovu bolesti ili povrede van rada prema njihovom uticaju na ukupnu invalidnost, s tim što tako obracunata penzija ne može iznostiti više od penzije odredene za 40 godina penzijskog staža.

Osiguraniku kod koga je invalidnost prouzrokovana djelimicno povredom na radu ili profesionalnom bolešcu, a djelimicno povredom van rada ili bolešcu i koji ispunjava uslove za sticanje prava na invalidsku penziju samo po osnovu invalidanosti prouzrokovane povredom na radu ili profesionalnom bolešcu invalidska penzija se odreduje u procentu sa kojim je na ukupnu invalidnost uticala povreda na radu ili profesionalna bolest.

Član 40

Invalidska penzija u slucaju invalidnosti iz clana 30 stav 2 ovog zakona odreduje se, zavisno od uzroka nastanka invalidnosti, u visini od 75% invalidske penzije iz clana 39 ovog zakona.

Član 41

Odredbe cl. 28 i 29 ovog zakona shodno se primjenjuju i kod odredivanja najviše i najniže pune invalidske penzije.

3. PORODICNA PENZIJA

Član 42

Pravo na porodicnu penziju mogu ostvariti clanovi porodice:

1) umrlog osiguranika koji je navršio najmanje pet godina staža osiguranja ili najmanje deset godina penzijskog staža ili ispunio uslove za starosnu ili invlidsku penziju;

2) umrlog korisnika starosne ili invalidske penzije.

Ako je smrt osiguranika, odnosno lica iz cl. 14 i 15 ovog zakona nastala kao posledica povrede na radu ili profesionalne bolesti, clanovi njegove porodice sticu pravo na porodicnu penziju, bez obzira na dužinu penzijskog staža osiguranika, odnosno tog lica.

Član 43

Članovima porodice umrlog osiguranika, odnosno korisnika prava iz clana 42 ovog zakona smatraju se:

1) bracni drug;

2) djeca (rodena u braku ili van braka ili usvojena i pastorcad koje je osiguranik, odnosno korisnik prava izdržavao).

Pravo na porodicnu penziju može ostvariti i razvedeni bracni drug, pod uslovima iz cl. 44 i 45 ovog zakona, ako mu je pravnosnažnom presudom dosudeno pravo na izdržavanje.

Član 44

Udovac, odnosno udovica stice pravo na porodicnu penziju, ako je:

1) do smrti bracnog druga navršio, odnosno navršila 52 godine života;

2) do smrti bracnog druga ili u roku od jedne godine od dana smrti bracnog druga postao potpuno nesposoban, odnosno nesposobna za rad;

3) poslije smrti bracnog druga ostalo jedno dijete ili više djece koja imaju pravo na porodicnu penziju po tom bracnom drugu, a udovac, odnosno udovica obavlja roditeljsku dužnost prema toj djeci. Udovac, odnosno udovica kod koga, u toku trajanja prava po tom osnovu, nastupi potpuna nesposobnost za rad, zadržava pravo na porodicnu penziju dok postoji ta nesposobnost.

Udovac, odnosno udovica koji, u toku trajanja prava na porodicnu penziju stecenog u skladu sa stavom 1 tac. 2 i 3 ovog clana, navrši 52 godine života trajno zadržava pravo na porodicnu penziju.

Član 45

Pravo na porodicnu penziju ima i udovica kod koje je utvrdena trudnoca, kao i udovica koja je dijete umrlog osiguranika, odnosno korisnika prava rodila poslije njegove smrti i to pravo joj pripada od dana smrti osiguranika, odnosno korisnika prava.

Ako je dijete mrtvo rodeno ili ako umre prije nego što navrši šest mjeseci života, udovici pripada pravo na porodicnu penziju do isteka šest mjeseci poslije porodaja.

Član 46

Dijete stice pravo na porodicnu penziju i ona mu pripada do navršenih 19 godina života.

Poslije navršenih 19 godina života dijete stice pravo na porodicnu penziju i ona mu pripada do završetka školovanja, ali najkasnije do navršenih 24 godine života, ako pohada fakultet.

Izuzetno, ukoliko dijete pohada fakultet cije je trajanje duže od cetiri godine porodicna penzija mu pripada do navršenih 25 godina života.

Dijete stice pravo na porodicnu penziju i ona mu pripada dok traje nesposobnost za samostalan život i rad, nastala do uzrasta do koga se djeci obezbjeduje pravo na porodicnu penziju.

Dijete stice pravo na porodicnu penziju i ona mu pripada dok traje nesposobnost za samostalan život i rad, nastala poslije uzrasta do koga se djeci obezbjeduje pravo na porodicnu penziju, a prije smrti osiguranika, odnosno korisnika prava, pod uslovom da ga je osiguranik, odnosno korisnik prava izdržavao do svoje smrti.

Invalidno dijete, u skladu sa propisima o razvrstavanju djece ometene u razvoju, stice pravo na porodicnu penziju i ona mu pripada od prestanka zaposlenja, odnosno obavljanja samostalne djelatnosti.

Djetetu kome je školovanje prekinuto zbog bolesti pravo na porodicnu penziju pripada i za vrijeme bolesti do navršenih godina života iz st. 2 i 3 ovog clana, kao i iznad tih godina, ali najviše za onoliko vremena koliko je zbog bolesti izgubilo od školovanja.

Član 47

Porodicna penzija odreduje se od starosne ili invalidske penzije koja bi osiguraniku pripadala u casu smrti, odnosno od penzije koja je korisniku pripadala u casu smrti, u procentu koji se utvrduje prema broju clanova porodice koji imaju pravo na tu penziju, i to:

- za jednog clana 70 %;

- za dva clana 80 %;

- za tri clana 90 %;

- za cetiri ili više clanova 100 %.

Ako pravo na porodicnu penziju imaju bracni drug i razvedeni bracni drug umrlog osiguranika, odnosno korisnika prava, odreduje se jedna porodicna penzija u visini koja pripada za jednog clana porodice i dijeli se u jednakim iznosima.

Član 48

Kao najmanji osnov za odredivanje porodicne penzije uzima se starosna penzija umrlog osiguranika odredena za penzijski staž od 20 godina.

Član 49

Djeci bez oba roditelja, pored porodicne penzije po jednom roditelju, pripada i porodicna penzija po drugom roditelju, i to:

za jedno dijete 20%,

za dva djeteta 40%,

za tri djeteta 60%,

a za cetvoro ili više djece 100% starosne ili invalidske penzije iz clana 47 stav 1 ovog zakona.

Penzija iz stava 1 ovog clana odreduje se kao jedna penzija, ciji iznos ne može preci iznos najviše starosne penzije za penzijski staž od 40 godina.

Član 50

Kada je izdržavanje uslov za sticanje prava na porodicnu penziju, smatra se da je umrli osiguranik, odnosno korisnik prava na penziju izdržavao clana porodice, ako sopstveni prosjecni mjesecni prihod clana porodice u prethodnoj godini ne prelazi iznos od 25% prosjecne mjesecne zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini.

U prihode iz stava 1 ovog clana ne uzimaju se: novcana davanja po osnovu socijalne i djecije zaštite; novcana naknada za pomoc i njegu; novcana naknada za tjelesno oštecenje; primanja po osnovu nagrada; otpremnina zbog odlaska u penziju, kao i primanja po osnovu ucenickog i studentskog standarda.

Član 51

Kada je školovanje uslov za korišcenje prava na porodicnu penziju, pod istim se ne smatra školovanje koje dijete nastavi u školi istog ili nižeg ranga od one koju je vec završilo.

4. NOVCANA NAKNADA ZA TJELESNO OŠTECENJE

Član 52

Tjelesno oštecenje postoji kad kod osiguranika nastane gubitak, bitnije oštecenje ili znatnija onesposobljenost pojedinih organa ili djelova tijela, što otežava normalnu aktivnost organizma i iziskuje vece napore u ostvarivanju životnih potreba, bez obzira na to da li prouzrokuje ili ne prouzrokuje invalidnost.

Osiguranik ili lice iz cl. 14 i 15 ovog zakona kod koga tjelesno oštecenje prouzrokovano povredom na radu ili profesionalnom bolešcu iznosi najmanje 50% stice pravo na novcanu naknadu.

Član 53

Listu tjelesnih oštecenja iz clana 52 ovog zakona, kao i procente tih oštecenja propisuje organ državne uprave nadležan za poslove penzijskog i invalidskog osiguranja, po prethodno pribavljenom mišljenju organa državne uprave nadležnog za poslove zdravlja.

Član 54

Tjelesna oštecenja razvrstavaju se prema težini u šest stepeni, i to:

1) prvi stepen 100% tjelesnog oštecenja;

2) drugi stepen 90% tjelesnog oštecenja;

3) treci stepen 80% tjelesnog oštecenja;

4) cetvrti stepen 70% tjelesnog oštecenja;

5) peti stepen 60% tjelesnog oštecenja;

6) šesti stepen 50% tjelesnog oštecenja.

Član 55

Kad kod osiguranika kod koga je ranije nastalo tjelesno oštecenje prouzrokovano povredom na radu ili profesionalnom bolešcu ispod 50% dode do pogoršanja tog tjelesnog oštecenja ili nastane nov slucaj tjelesnog oštecenja prouzrokovanog povredom na radu ili profesionalnom bolešcu, tako da ukupno tjelesno oštecenje iznosi 50% ili više, osiguranik stice pravo na novcanu naknadu za tjelesno oštecenje u odgovarajucem procentu prema novom stepenu tjelesnog oštecenja koji se odreduje na osnovu novog stanja ukupnog tjelesnog oštecenja.

Član 56

Osnov za odredivanje novcane naknade za tjelesno oštecenje za prvo polugodište 2004. godine iznosi 114,61 EUR-a.

Novcana naknada za tjelesno oštecenje odreduje se od osnova iz stava 1 ovog clana i iznosi:

1) za 100% tjelesnog oštecenja 40% od osnova;

2) za 90% tjelesnog oštecenja 36% od osnova;

3) za 80% tjelesnog oštecenja 32% od osnova;

4) za 70% tjelesnog oštecenja 28% od osnova;

5) za 60% tjelesnog oštecenja 24% od osnova;

6) za 50% tjelesnog oštecenja 20% od osnova.

Osnov iz stava 1 ovog clana uskladuje se na nacin kako se vrši uskladivanje penzije.

5. PRAVO NA NAKNADU POGREBNIH TROŠKOVA

Član 57

U slucaju smrti korisnika penzije, licu koje izmiri troškove sahrane pripada naknada pogrebnih troškova.

Naknada pogrebnih troškova pripada u visini tri prosjecne penzije u Crnoj Gori isplacene u mjesecu prije smrti korisnika penzije.

Zahtjev za naknadu pogrebnih troškova podnosi se u roku od 60 dana od dana smrti korisnika penzije.

V USKLAÐIVANJE

Član 58

Vrijednost penzije za jedan licni bod uskladuje se od 1. januara tekuce godine, na osnovu statistickih podataka, sa kretanjem potrošackih cijena i prosjecnih zarada zaposlenih na teritoriji Crne Gore u prethodnoj godini u odnosu na godinu koja joj prethodi, u procentu koji predstavlja zbir 75% procenta rasta, odnosno pada potrošackih cijena i 25% procenta rasta, odnosno pada zarada.

Uskladivanje penzije vrši se na nacin i u roku iz stava 1 ovog clana.

Akt o uskladivanju penzija i vrijednosti penzije za jedan licni bod donosi Fond.

Član 59

Novcana naknada za tjelesno oštecenje uskladuje se na nacin predviden za uskladivanje penzija.

VI PENZIJSKI STAŽ

Član 60

Penzijski staž, u smislu ovog zakona, na osnovu koga se sticu i ostvaruju prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja obuhvata:

1) vrijeme koje se racuna u staž osiguranja i poseban staž prema odredbama ovog zakona;

2) vrijeme koje je, kao staž osiguranja i poseban staž, racunato u penzijski staž prema propisima koji su bili na snazi prije pocetka primjene ovog zakona.

Član 61

U staž osiguranja, u smislu clana 60 ovog zakona, racuna se vrijeme koje je osiguranik proveo na radu po osnovu koga je bio obavezno osiguran i za koje je uplacen doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje.

1. Staž osiguranja koji se racuna sa efektivnim trajanjem

Član 62

U staž osiguranja, u smislu clana 60 tacka 1 ovog zakona, racuna se vrijeme provedeno na radu, odnosno u osiguranju u efektivnom trajanju.

Zaposlenom koji, shodno propisima o radu, radi sa nepunim radnim vremenom staž osiguranja se racuna srazmjerno ostvarenom radnom vremenu.

Staž osiguranja u jednoj kalendarskoj godini može iznositi najviše 12 mjeseci.

Član 63

U staž osiguranja racuna se vrijeme za koje osiguranik iz clana 10 stav 1 tacka 10 ovog zakona ostvaruje novcanu naknadu prema propisima o radu i zapošljavanju.

Član 64

Osiguraniku koji koristi pravo da odsustvuje sa rada po propisima o radu, dok dijete navrši tri godine života, to vrijeme racuna se u staž osiguranja.

Sredstva za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja po osnovu staža osiguranja iz stava 1 ovog clana obezbjeduju se iz budžeta.

Član 65

U staž osiguranja racuna se vrijeme za koje je osiguranik iz clana 11 tacka 2 ovog zakona ostvario ugovorenu naknadu na koju je placen doprinos.

Staž osiguranja iz stava 1 ovog clana srazmjerno se utvrduje na taj nacin što se iznos osnovice na koju je placen doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje dijeli sa prosjecnom zaradom ostvarenom u Crnoj Gori u prethodnoj kalendarskoj godini.

Član 66

Licu kome je prestalo obavezno osiguranje u staž osiguranja racuna se vrijeme za koje je placen doprinos po prestanku obaveznog osiguranja (produženo osiguranje) i to za vrijeme:

1) strucnog usavršavanja ili specijalizacije;

2) privremene nezaposlenosti, ako je za to vrijeme prijavljen Zavodu za zapošljavanje, pod uslovom da se prijavio u zakonom propisanom roku, do najviše pet godina za pojedini slucaj prekida osiguranja;

3) boravka u inostranstvu kao bracni drug osiguranika koji je na službi u inostranstvu kod našeg poslodavca ili na osnovu medunarodnog ugovora;

4) njege djeteta do 15 godina života ili starijeg, kome je usljed potpune i trajne nesposobnosti potrebna stalna njega i pomoc, ali najviše do pet godina za pojedinin slucaj prekida osiguranja;

5) za koje zaposleni koristi neplaceno odsustvo po propisima o radu.

Vrijeme produženog osiguranja uzima se u obzir za sticanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja i za odredivanje visine penzije, ali najviše onoliko vremena koliko iznosi staž osiguranja navršen po osnovu obaveznog osiguranja.

Zahtjev za produženo osiguranje podnosi se najkasnije u roku od šest mjeseci od dana prestanka obaveznog osiguranja.

Član 67

Doprinos za produženo osiguranje placaju osiguranici iz clana 66 stav 1 ovog zakona po stopi od 21,6% na osnovicu koju cini zarada, odnosno osnovica osiguranja ostvarena u poslednjem mjesecu koji prethodi mjesecu prestanka obaveznog osiguranja.

Osnovica iz stava 1 ovog clana ne može biti manja od osnovne cijene rada utvrdene opštim kolektivnim ugovorom za odgovarajucu kategoriju strucnosti.

Nacin uskladivanja osnovica iz st. 1 i 2 ovog clana, kao i rokove i nacin placanja doprinosa za produženo osiguranje propisuje Fond.

Član 68

Pravo na produženo osiguranje prestaje ako odgovarajuci doprinosi nijesu placeni u roku od šest mjeseci od dana dospjelosti.

2. Staž osiguranja koji se racuna sa uvecanim trajanjem

Član 69

Osiguraniku koji radi na narocito teškim, opasnim i za zdravlje štetnim radnim mjestima, odnosno poslovima i osiguraniku koji radi na radnim mjestima, odnosno poslovima na kojima posle navršenja odredenih godina života ne može uspješno obavljati svoju profesionalnu djelatnost, staž osiguranja u efektivnom trajanju racuna se sa uvecanim trajanjem, pod uslovima utvrdenim ovim zakonom.

Stepen uvecanja staža osiguranja zavisi od težine, opasnosti i štetnosti rada, odnosno od prirode posla, a može iznosti najviše 50%.

Član 70

Radno mjesto, odnosno posao na kome se staž osiguranja racuna sa uvecanim trajanjem zato što je rad narocito težak, opasan i štetan za zdravlje je radno mjesto, odnosno posao na kome, i pored toga što su primijenjene sve opšte i posebne zaštitne mjere utvrdene propisima, postoje znatni štetni uticaji na zdravstveno stanje i radnu sposobnost osiguranika koji, u toku punog radnog vremena, radi neposredno pored izvora štetnih uticaja, u neprekidnom procesu rada.

Pod punim radnim vremenom iz stava 1 ovog clana podrazumijeva se i radno vrijeme krace od 40 sati sedmicno odredeno za pojedine poslove zbog posebnih uslova rada.

Radno mjesto, odnosno posao na kome se staž osiguranja racuna s uvecanim trajanjem zato što je obavljanje profesionalne djelatnosti ograniceno navršenjem odredenih godina života je radno mjesto, odnosno posao na kome, zbog prirode I težine posla, fiziološke funkcije osiguranika opadaju u toj mjeri da onemogucavaju njeno dalje uspješno obavljanje.

Član 71

Osiguraniku iz clana 69 stav 1 ovog zakona staž osiguranja racuna se sa uvecanim trajanjem, pod uslovom da je na radnim mjestima, odnosno poslovima iz clana 70 ovog zakona efektivno proveo ukupno najmanje 10 godina, odnosno ukupno najmanje pet godina ako je, po osnovu rada na tim radnim mjestima, odnosno poslovima, utvrdena invalidnost.

Staž osiguranja se uvecava samo za vrijeme efektivno provedeno na radu.

Prilikom ostvarivanja prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja kumulativno se uzima staž osiguranja sa uvecanim trajanjem ostvaren na radnim mjestima, odnosno poslovima iz clana 70 ovog zakona.

Član 72

Radna mjesta, odnosno poslove na kojima se staž osiguranja racuna sa uvecanim trajanjem, postupak i nacin za njihovo utvrdivanje, kao i stepen uvecanja staža osiguranja utvrduje organ državne uprave nadležan za poslove penzijskog i invalidskog osiguranja.

Radna mjesta, odnosno poslove na kojima se staž osiguranja racuna sa uvecanim trajanjem, postupak i nacin za njihovo utvrdivanje, kao i stepen uvecanja staža osiguranja u organima državne uprave utvrduje Vlada Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada), u skladu sa zakonom, po prethodno pribavljenom mišljenju organa državne uprave nadležnog za poslove penzijskog i invalidskog osiguranja.

Dužnosti, odnosno poslove na kojima se staž osiguranja racuna sa uvecanim trajanjem, postupak i nacin za njihovo utvrdivanje, kao i stepen uvecanja staža osiguranja profesionalnim vojnim licima utvrduje Vlada, u skladu sa zakonom, po prethodno pribavljenom mišljenju organa državne uprave nadležnog za poslove penzijskog i invalidskog osiguranja.

Radna mjesta, odnosno poslovi kao i stepen uvecanja staža osiguranja iz st. 1, 2 i 3 ovog clana podliježu reviziji, najkasnije po isteku pet godina od dana njihovog utvrdivanja.

Član 73

Revizijom radnih mjesta, odnosno poslova na kojima se staž osiguranja racuna sa uvecanim trajanjem i stepena uvecanja staža osiguranja, u smislu ovog zakona, smatra se ponovna ocjena postojanja uslova iz clana 70 ovog zakona na osnovu koje se utvrduje na kojim radnim mjestima, odnosno poslovima prestaje racunanje staža osiguranja s uvecanim trajanjem, odnosno na kojima se mijenja stepen uvecanja staža, kao i na kojim radnim mjestima, odnosno poslovima se uvodi racunanje staža osiguranja sa uvecanim trajanjem.

Revizija radnih mjesta, odnosno poslova iz stava 1 ovog clana se vrši na nacin i po postupku po kojima se vrši njihovo utvrdivanje.

Član 74

Staž osiguranja sa uvecanim trajanjem racuna se i osiguranicima koji su na radu, po osnovu koga su bili obavezno osigurani, proveli radeci u smislu clana 62 ovog zakona kao: osiguranici sa tjelesnim oštecenjem od najmanje 70%; vojni invalidi od prve do šeste grupe; civilni invalidi rata od prve do šeste grupe; slijepa lica, lica oboljela od distrofije ili srodnih mišicnih i neuromišicnih oboljenja, od paraplegije i cerebralne i djecije paralize i multipleks skleroze.

Osiguranicima iz stava 1 ovog clana svakih 12 mjeseci efektivno provedenih na radu po osnovu koga su osigurani racuna se, pod uslovima utvrdenim u clanu 71 ovog zakona, kao 15 mjeseci staža osiguranja.

Sredstva za prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja ostvarena po osnovu staža osiguranja sa uvecanim trajanjem iz st. 1 i 2 ovog clana obezbjeduju se iz budžeta.

Član 74 a

Osiguraniku – ženi za djecu koju je rodila, uracunava se u poseban staž šest mjeseci po djetetu.

VII OSTVARIVANJE I KORIŠCENJE PRAVA IZ PENZIJSKOG I

INVALIDSKOG OSIGURANJA

1. Ostvarivanje prava

Član 75

Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja ostvaruju se od dana podnošenja zahtjeva, a najranije šest mjeseci prije tog dana.

U postupku ostvarivanja prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja primjenjuju se odredbe zakona kojim je ureden opšti upravni postupak, ako ovim zakonom nije drukcije uredeno.

Član 76

Penzijski staž, zarade, naknade zarada, odnosno osnovice osiguranja, kao i druge cinjenice od uticaja na sticanje i utvrdivanje prava uzimaju se u obzir pri ostvarivanju prava na penziju na osnovu podataka utvrdenih u maticnoj evidenciji.

Činjenice koje se, u skladu sa zakonom, ne utvrduju u maticnoj evidenciji, a koje su od znacaja za ostvarivanje prava, utvrduju se u postupku rješavanja o tim pravima.

Penzijski staž, svojstvo osiguranika, osnov osiguranja, zarade, naknade zarada, odnosno osnovice osiguranja i visina uplacenog doprinosa ne mogu se utvrdivati na osnovu izjava svjedoka.

Član 77

U postupku ostvarivanja prava Fond je dužan da obezbijedi efikasno ostvarivanje tih prava i da osiguranicima i korisnicima pruža strucnu pomoc.

Član 78

Svojstvo osiguranika za lice za koje je podnijeta prijava na osiguranje utvrduje se uvodenjem u maticnu evidenciju i izdavanjem potvrde o prijemu prijave na osiguranje bez izdavanja pisanog rješenja.

Prilikom prijema prijave na osiguranje provjeravaju se podaci sadržani u prijavi i zahtijevaju dokazi na kojima se ti podaci zasnivaju.

Odredbe st. 1 i 2 ovog clana primjenjuju se i prilikom odjave osiguranja.

Podnosilac prijave dužan je da licu za koje je podnio prijavu na osiguranje, odnosno odjavu osiguranja preda ovjerenu fotokopiju potvrde o prijemu te prijave, odnosno odjave, u roku od osam dana od dana njenog izdavanja.

Ako se na osnovu podnijete prijave na osiguranje utvrdi da nijesu ispunjeni uslovi za priznavanje svojstva osiguranika i za uvodenje u maticnu evidenciju, o tome se izdaje pisano rješenje.

Član 79

Lice za koje nije podnijeta prijava na osiguranje može da podnese zahtjev za utvrdivanje svojstva osiguranika, ako smatra da ima pravo na penzijsko i invalidsko osiguranje.

Fond ce pokrenuti postupak za utvrdivanje svojstva osiguranika i kada, prilikom kontrole ili na drugi nacin, utvrdi da prijava na osiguranje nije podnijeta za lice koje ima pravo na penzijsko i invalidsko osiguranje.

U slucajevima iz st. 1 i 2 ovog clana Fond donosi pisano rješenje o utvrdivanju svojstva osiguranika.

Obveznik podnošenja prijave dužan je da, na osnovu rješenja iz stava 3 ovog clana kojim je utvrdeno svojstvo osiguranika, podnese prijavu na osiguranje.

Odredbe st. 1 do 4 ovog clana primjenjuju se u slucaju kad obveznik podnošenja odjave osiguranja nije podnio odjavu osiguranja.

Član 80

Licu kome svojstvo osiguranika nije utvrdeno u rokovima odredenim za podnošenje prijave na osiguranje to svojstvo može se utvrditi najranije od 1. januara 1965. godine, na nacin utvrden ovim zakonom.

Član 81

Pravo na starosnu penziju ostvaruje se poslije prestanka osiguranja, s tim što se zahtjev za ostvarivanje prava može podnijeti i prije prestanka osiguranja, uz pružanje odgovarajucih dokaza o izvjesnosti njegovog prestanka.

Član 82

Postupak za ostvarivanje prava na starosnu penziju pokrece se na zahtjev osiguranika.

Postupak za ostvarivanje prava na porodicnu penziju pokrece se na zahtjev clana porodice umrlog osiguranika, odnosno korisnika prava.

Postupak za ostvarivanje prava na invalidsku penziju pokrece se na zahtjev osiguranika, odnosno poslodavca kod kojeg je osiguranik zaposlen, kao i na predlog zdravstvene organizacije koja je osiguraniku pružala zdravstvenu zaštitu.

Postupak za ostvarivanje prava na novcanu naknadu za tjelesno oštecenje pokrece se na zahtjev osiguranika, odnosno korisnika prava, na osnovu medicinske dokumentacije.

Postupak za ostvarivanje prava na novcanu naknadu za tjelesno oštecenje pokrece se i po službenoj dužnosti, na osnovu mišljenja organa vještacenja datog prilikom vještacenja o invalidnosti, u skladu sa opštim aktom Fonda.

Uz zahtjev, odnosno predlog iz st. 3 i 4 ovog clana podnosi se medicinska dokumentacija.

Medicinska dokumentacija iz stava 6 ovog clana se pribavlja od zdravstvenih ustanova koje odredi organ državne uprave nadležan za poslove penzijskog i invalidskog osiguranja, po prethodno pribavljenom mišljenju organa državne uprave nadležnog za poslove zdravlja.

Obim i sadržinu medicinske dokumentacije iz stava 6 ovog clana propisuje organ državne uprave nadležan za poslove penzijskog i invalidskog osiguranja, po prethodno pribavljenom mišljenju organa državne uprave nadležnog za poslove zdravlja.

Član 83

Postupak za utvrdivanje penzijskog staža pokrece se na zahtjev osiguranika, odnosno korisnika prava, kao i clana porodice umrlog osiguranika, odnosno korisnika prava.

Član 84

Osiguranik koji je sam obveznik uplate doprinosa ostvaruje prava po osnovu staža osiguranja za koji nije blagovremeno izvršio uplatu doprinosa najranije od dana uplate.

Član 85

Kada je za rješavanje o pravu iz penzijskog i invalidskog osiguranja potrebno utvrdivanje postojanja invalidnosti, tjelesnog oštecenja, uzroka invalidnosti i tjelesnog oštecenja, Fond utvrduje te cinjenice na osnovu nalaza, ocjene i mišljenja organa vještacenja, cije se obrazovanje i nacin rada ureduje opštim aktom Fonda.

Na opšti akt iz stava 1 ovog clana saglasnost daje organ državne uprave nadležan za poslove penzijskog i invalidskog osiguranja.

Nalaz, ocjena i mišljenje iz stava 1 ovog clana podliježu prethodnoj kontroli koju vrši organ utvrden opštim aktom Fonda.

Organ vještacenja iz stava 1 ovog clana obavezan je da postupi po uputstvima datim u postupku prethodne kontrole.

Član 86

Kao dan nastanka invalidnosti nesposobnosti clana porodice, odnosno tjelesnog oštecenja uzima se dan kada je, na osnovu pregleda, dat nalaz, ocjena i mišljenje organa vještacenja, odnosno neki raniji dan za koji postoji odgovarajuca medicinska dokumentacija.

Izuzetno od stava 1 ovog clana, nesposobnost za samostalan život i rad može se utvrditi i prije datuma za koji postoji medicinska dokumentacija u slucajevima urodenih stanja, kao i oboljenja koja nastaju u ranom djetinjstvu.

Član 87

Nalazom, ocjenom i mišljenjem iz cl. 85 i 91a ovog zakona kojim se utvrduje invalidnost iz clana 30 ovog zakona odreduje se da se kontrolni pregled mora obaviti najkasnije u roku od tri godine od dana utvrdene invalidnosti, osim u slucajevima predvidenim opštim aktom iz clana 85 stav 1 ovog zakona.

Mjesecni iznosi invalidske penzije, odnosno novcane naknade za tjelesno oštecenje ne isplacuju se korisniku koji se, bez opravdanih razloga, u odredenom roku ne odazove na kontrolni pregled radi ponovnog utvrdivanja stanja invalidnosti, odnosno stepena tjelesnog oštecenja za sve vrijeme dok se ne odazove pozivu.

Mjesecni iznosi obustavljeni u skladu sa stavom 2 ovog clana isplacuju se naknadno korisniku koji se odazove pozivu u roku od 30 dana od dana odredenog za pregled, ako se na kontrolnom pregledu utvrdi da postoji invalidnost, odnosno tjelesno oštecenje na osnovu kojih je ostvareno pravo.

Korisniku koji se ne odazove pozivu iz stava 3 ovog clana, obustavljeni mjesecni iznosi primanja ne isplacuju se, a isplata primanja uspostavlja se od prvog dana narednog mjeseca poslije odazivanja pozivu, ako se na kontrolnom pregledu utvrdi da postoji invalidnost, odnosno tjelesno oštecenje na osnovu kojih je ostvareno pravo.

Član 88

Promjene u stanju invalidnosti koje su od uticaja na pravo na invalidsku penziju, priznatu pravnosnažnim rješenjem, utvrduju se u postupku pokrenutom na zahtjev osiguranika, odnosno po službenoj dužnosti.

Član 89

Rješenje donijeto u postupku ostvarivanja prava na invalidsku penziju dostavlja se i poslodavcu kod koga je osiguranik zaposlen.

Član 90

Protiv prvostepenog rješenja može se izjaviti žalba organu državne uprave nadležnom za poslove penzijskog i invalidskog osiguranja, u roku od 15 dana od dana prijema rješenja.

Žalba ne odlaže izvršenje rješenja, osim ako se njom pobija rješenje kojim je utvrdena invalidnost.

Član 91

Prvostepeno rješenje podliježe reviziji koju vrši organ državne uprave nadležan za poslove penzijskog i invalidskog osiguranja.

U postupku revizije vrši se obavezna revizija nalaza, ocjene i mišljenja organa vještacenja iz clana 85 stav 1 ovog zakona.

Revizija ne odlaže izvršenje rješenja.

Ako je protiv rješenja prvostepenog organa izjavljena žalba, o reviziji i žalbi rješava se istim rješenjem.

Član 91a

U postupku po žalbi, odnosno reviziji cinjenice iz clana 85 stav 1 ovog zakona utvrduju se na osnovu nalaza, ocjene i mišljenja organa vještacenja, cije se obrazovanje i nacin rada ureduje opštim aktom organa državne uprave nadležnog za poslove penzijskog i invalidskog osiguranja.

Član 92

U vršenju revizije na prvostepeno rješenje može se dati saglasnost ili se prvostepeno rješenje može izmijeniti, poništiti ili ukiniti.

Kada se u postupku revizije mijenja, poništava ili ukida prvostepeno rješenje shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim je ureden opšti upravni postupak koje se odnose na rješavanje drugostepenog organa po žalbi.

Član 93

Ako protiv prvostepenog rješenja nije izjavljena žalba, a revizija ne bude izvršena u roku od tri mjeseca od dana isteka roka za žalbu, smatra se da je revizija izvršena i data saglasnost na to rješenje.

Član 93a

Organ državne uprave nadležan za poslove penzijskog i invalidskog osiguranja može, u roku od godinu dana od dana kada je rješenje postalo konacno u upravnom postupku, ukinuti rješenje Fonda ako je njime ocigledno povrijedeno materijalno pravo.

Član 94

Protiv rješenja donijetog po žalbi, odnosno u vršenju revizije o pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja i o podacima utvrdenim u maticnoj evidenciji može se pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda.

2. Korišcenje prava

Član 95

Starosna i porodicna penzija isplacuju se od dana ispunjenja uslova, ali najranije od prvog narednog dana od dana prestanka osiguranja, ako je zahtjev podnijet u roku od šest mjeseci od dana ispunjenja uslova propisanih za sticanje prava.

Ako je zahtjev za starosnu, odnosno porodicnu penziju podnijet po isteku roka od šest mjeseci iz stava 1 ovog clana, starosna, odnosno porodicna penzija se isplacuju od dana podnošenja zahtjeva i za šest mjeseci unazad, ali najranije od prvog narednog dana od dana prestanka osiguranja.

Član 96

Osiguraniku koji pravo na invalidsku penziju ostvaruje u postupku pokrenutom u toku trajanja osiguranja, invalidska penzija isplacuje se od dana pravosnažnosti rješenja o invalidnosti, odnosno od dana nastanka invalidnosti, ako je za to osiguraniku povoljnije.

Kada se pravo na invalidsku penziju ostvaruje poslije prestanka osiguranja, a invalidnost je postojala prije podnošenja zahtjeva, invalidska penzija isplacuje se od dana nastanka invalidnosti, ali najviše za šest mjeseci unazad od dana podnošenja zahtjeva.

Invalidska penzija iz st. 1 i 2 ovog clana isplacuje se najranije od prvog narednog dana od dana prestanka osiguranja, odnosno od dana kada je korisnik invalidske penzije iz clana 30 stav 2 ovog zakona poceo da radi sa radnim vremenom odredenim u clanu 33 ovog zakona.

Član 97

Novcana naknada za tjelesno oštecenje isplacuje se od dana nastanka tjelesnog oštecenja, ali najviše šest mjeseci unazad od dana podnošenja zahtjeva, odnosno od

dana pokretanja postupka po službenoj dužnosti.

Član 98

Osiguranik, odnosno korisnik prava na novcanu naknadu za tjelesno oštecenje, koji po posebnim propisima stekne pravo na novcanu naknadu po osnovu istog tjelesnog oštecenja, može po sopstvenom izboru da koristi samo jedno od tih prava, ako posebnim propisima nije drukcije odredeno.

Član 99

Ako u stanju invalidnosti, odnosno stepenu tjelesnog oštecenja nastupe promjene koje su od uticaja na utvrdena prava, ta prava prestaju, mijenjaju se ili sticu nova prava, i to:

1) ako je promjena utvrdena na zahtjev osiguranika - od prvog dana narednog mjeseca po podnošenju zahtjeva;

2) ako je promjena utvrdena na zahtjev osiguranika nastala posle podnijetiog zahtjeva - od prvog dana narednog mjeseca posle nastale promjene;

3) ako je promjena utvrdena po službenoj dužnosti - od prvog dana narednog mjeseca po donošenju prvostepenog rješenja o odredivanju prava po osnovu utvrdene promjene.

Član 100

Penzije i novcane naknade za tjelesno oštecenje se utvrduju u mjesecnom iznosu i isplacuju unazad.

Fond je dužan da korisniku isplacuje penziju, odnosno novcanu naknadu za tjelesno oštecenje u mjestu njegovog boravka u Crnoj Gori.

Isplata penzija i novcanih naknada za tjelesno oštecenje u inostranstvu vrši se pod uslovima predvidenim medunarodnim ugovorom, odnosno pod uslovom reciprociteta.

Član 101

Mjesecni iznosi penzije i novcane naknade za tjelesno oštecenje koji nijesu mogli biti isplaceni zbog okolnosti koje je prouzrokovao korisnik naknadno ce se isplatiti, najviše za 12 mjeseci unazad racunajuci od dana kada, po prestanku djelovanja tih okolnosti, korisnik podnese zahtjev za isplatu.

Član 102

Korisnik penzije, odnosno novcane naknade za tjelesno oštecenje može ovlastiti drugo lice da u njegovo ime prima penziju, odnosno novcanu naknadu za tjelesno oštecenje.

Ovlašcenje iz stava 1 ovog clana važi najduže 12 mjeseci nakon cega se može obnoviti.

Član 103

Korisniku djelimicne invalidske penzije prestaje pravo na djelimicnu invalidsku penziju kada ostvari pravo na starosnu ili na punu invalidsku penziju.

Član 104

Porodicna penzija isplacuje se kao jedna penzija i kada je odredena za više korisnika, ako korisnici ne zahtijevaju da im se penzija isplacuje odvojeno.

Član 105

Ako porodicnu penziju koriste dva ili više clanova porodice, pa nekom od njih prestane pravo na penziju, ostalim clanovima koji imaju pravo na porodicnu penziju ponovo se odreduje visina penzije. Tako odredena visina penzije pripada od dana kada je korisniku prestalo pravo na penziju.

Ako se isplata porodicne penzije obustavi ili ako pravo koje pripada pojedinom clanu porodice miruje, porodicna penzija se ponovo ne odreduje.

Ako se korisniku porodicne penzije, zbog zaposlenja, odnosno obavljanja samostalne djelatnosti ili korišcenja starosne ili invalidske penzije, ne isplacuje porodicna penzija koja mu pripada, ostalim clanovima porodice isplacuje se za to vrijeme porodicna penzija u visini koja se odreduje kao da korisnik penzije nije imao pravo na porodicnu penziju.

Član 106

Član porodice nema pravo na porodicnu penziju, ako je pravnosnažnom presudom osuden za krivicno djelo cija posledica je smrt lica od koga se izvodi pravo na porodicnu penziju.

Licu iz stava 1 ovog clana ostvareno pravo prestaje danom pravosnažnosti presude.

Član 107

Pravo na porodicnu penziju prestaje clanu porodice koji usljed nastale promjene više ne ispunjava uslove za sticanje i korišcenje tog prava.

Član 108

Briše se (Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju – "Službeni list CG", br. 78/10 od 29. 12. 2010.godine).

Član 109

Ako osiguranik, odnosno korisnik penzije stekne pravo na dvije ili više penzija, može koristiti samo jednu od tih penzija po sopstvenom izboru.

Izuzetno od stava 1 ovog clana, djeca cija su oba roditelja umrla mogu koristiti pravo na porodicnu penziju po osnovu oba roditelja, do visine utvrdene zakonom.

Član 110

Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja prestaju kada, u toku njihovog korišcenja, prestanu da postoje uslovi za sticanje i ostvarivanje tih prava.

Član 111

Korisnik prava dužan je, u roku od 15 dana od dana nastale promjene, da prijavi svaku promjenu koja je od uticaja na pravo ili obim korišcenja tog prava.

Član 112

Korisnik starosne penzije koji se zaposli, odnosno obavlja samostalnu djelatnost ima pravo, po prestanku tog zaposlenja, odnosno obavljanja te djelatnosti, na ponovno odredivanje penzije, ako je bio u osiguranju po ovom zakonu najmanje godinu dana.

Odredba stava 1 ovog clana odnosi se i na korisnika prijevremene starosne penzije koji, nakon prestanka ponovnog zaposlenja, odnosno obavljanja samostalne djelatnosti, ostvaruje pravo na starosnu ili prijevremenu starosnu penziju.

Korisniku porodicne penzije koji se zaposli ili obavlja samostalnu djelatnost na teritoriji Crne Gore ili u inostranstvu obustavlja se isplata penzije.

Odredba stava 3 ovog clana ne odnosi se na korisnike porodicne penzije iz clana 46 st. 1, 2 i 3 ovog zakona i na korisnika porodicne penzije koji obavlja poslove iz clana 11 tacka 2 ovog zakona.

Član 112a

Odredbe ovog zakona o ostvarivanju i korišcenju prava na starosnu penziju shodno se primjenjuju i na ostvarivanje i korišcenje prava na prijevremenu starosnu penziju, ukoliko ovim zakonom nije drukcije odredeno.

VIII FOND

Član 113

Fond je organizacija koja vrši javna ovlašcenja prilikom rješavanja o pravima i obavezama iz penzijskog i invalidskog osiguranja.

Fond ima svojstvo pravnog lica sa pravima, obavezama i odgovornostima utvrdenim ovim zakonom i Statutom Fonda.

Član 114

Fond ima Statut kojim se ureduje:

1) organizacija Fonda;

2) prava, obaveze i odgovornost organa upravljanja;

3) druga pitanja od znacaja za rad Fonda.

Statut donosi Upravni odbor Fonda.

Saglasnost na Statut daje Vlada.

Statut se objavljuje u "Službenom listu Crne Gore".

Član 115

Rad Fonda je javan.

Fond o svom radu najmanje jedanput godišnje izvještava Vladu.

Član 116

Fond obavlja sledece poslove:

1) obezbjeduje efikasno, racionalno i zakonito ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja i pruža strucnu pomoc pri ostvarivanju prava;

2) donosi godišnji budžet Fonda, ukljucujuci troškove strucne službe Fonda

(NAPOMENA: Na osnovu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu – "Službeni list CG", br. 12/07 od 14. 12. 2007. godine – prestala je da važi odredba clana 116 tacka 2, u dijelu ovlašcenja za donošenje godišnjeg budžeta Fonda)

3) vodi evidenciju o osiguranicima i korisnicima, u skladu sa ovim zakonom i Statutom;

4) vodi evidenciju o zaradama, odnosno osnovicama osiguranja na koje su uplaceni doprinosi, o visini uplacenog doprinosa za osiguranika, kao i o isplacenim penzijama;

5) Briše se (NAPOMENA: Na osnovu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu – "Službeni list CG", br. 12/07 od 14. 12. 2007. godine – prestala je da važe odredba clana 116 tacka 5)

6) dostavlja organu državne uprave nadležnom za poslove javnih prihoda (u daljem tekstu: poreski organ) mjesecne izvještaje o uplacenim doprinosima;

7) obezbjeduje sprovodenje medunarodnih ugovora o penzijskom i invalidskom osiguranju;

8) preduzima mjere za redovnu naplatu prihoda Fonda;

9) organizuje poslove za sprovodenje penzijskog i invalidskog osiguranja i u tu svrhu obezbjeduje informaticke tehnologije;

10) donosi opšte akte u skladu sa ovim zakonom i Statutom;

11) obavlja druge poslove u vezi sa sprovodenjem i ostvarivanjem prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja u skladu sa ovim zakonom i Statutom.

Član 117

Organi Fonda su: Upravni odbor i direktor.

Fondom upravlja Upravni odbor, u skladu sa zakonom, Statutom i drugim opštim aktima Fonda.

Upravni odbor Fonda ima sedam clanova koje imenuje i razrješava Vlada, i to:

1) jednog clana na predlog reprezentativne sindikalne organizacije;

2) jednog clana na predlog reprezentativnog udruženja poslodavaca;

3) jednog clana na predlog Saveza udruženja penzionera Crne Gore;

4) cetiri clana na predlog organa državne uprave nadležnog za poslove penzijskog i invalidskog osiguranja.

Ako ima više reprezentativnih sindikalnih organizacija, clana Upravnog odbora iz stava 3 tacka 1 ovog clana predlaže reprezentativna sindikalna organizacija koja ima veci broj clanova.

Ako ima više reprezentativnih udruženja poslodavaca, clana Upravnog odbora iz stava 3 tacka 2 ovog clana predlaže reprezentativno udruženje poslodavaca koje ima veci procenat zaposlenih u privredi Crne Gore.

Član 118

Članovi Upravnog odbora Fonda imenuju se na vrijeme od cetiri godine.

Predsjednika i zamjenika predsjednika Upravnog odbora Fonda bira i razrješava Upravni odbor.

Član 119

Lica koja se imenuju u Upravni odbor moraju biti lica sa strucnim znanjem i iskustvom iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja, finansija, investicija ili osiguranja.

Najmanje cetiri od ukupnog broja clanova Upravnog odbora mora imati najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima iz stava 1 ovog clana.

Član Upravnog odbora ne može biti:

1) lice koje je osudivano za krivicna djela koja ga cine nedostojnim za obavljanje te funkcije, kao i odgovorno lice u privrednom društvu nad kojim je pokrenut stecajni postupak;

2) lice koje je izgubilo pravo da obavlja funkciju clana organa finansijske institucije po domacem ili inostranom zakonodavstvu;

3) lice koje pruža usluge i prodaje proizvode Fondu, kao i lice cije bi djelovanje moglo da dovede do sukoba interesa;

4) direktor Fonda.

Član Upravnog odbora razrješava se u slucaju:

1) nastanka okolnosti iz stava 3 ovog clana;

2) gubitka poslovne sposobnosti;

3) neopravdanog izostanka sa najmanje tri sjednice Upravnog odbora.

Članovi Upravnog odbora, nakon imenovanja, odnosno godišnje u toku trajanja mandata, moraju dostaviti izjave o licnim primanjima i imovini.

Član Upravnog odbora ne može primati poklone ili koristiti druge pogodnosti po osnovu obavljanja ove funkcije. Ova zabrana se odnosi i na clanove njegove uže porodice.

Član 120

Upravni odbor Fonda:

1) donosi opšte akte u skladu sa ovim zakonom;

2) donosi godišnji plan rada i finansijske iskaze Fonda (NAPOMENA: Na osnovu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu – "Službeni list CG", br. 12/07 od 14. 12. 2007. godine – prestala je da važi odredba clana 120 tacka 2, u dijelu ovlašcenja za donošenje finansijskih iskaza Fonda);

3) Briše se (NAPOMENA: Na osnovu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu – "Službeni list CG", br. 12/07 od 14. 12. 2007. godine – prestala je da važi odredba clana 120 tacka 3)

4) odlucuje o poslovanju Fonda;

5) donosi akte o uskladivanju penzija i vrijednosti penzije za jedan licni bod, u skladu sa ovim zakonom;

6) odlucuje o drugim pitanjima i obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom.

Član 121

Odlucivanje i nacin rada, kao i druga pitanja od znacaja za rad Upravnog odbora Fonda ureduju se Statutom Fonda.

Član 122

Direktor Fonda:

1) organizuje rad i poslovanje Fonda;

2) predstavlja i zastupa Fond i odgovoran je za zakonitost rada;

3) izvršava odluke Upravnog odbora;

4) predlaže opšti akt o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta – Upravnom odboru;

5) rukovodi radom strucne službe;

6) vrši i druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom.

Direktora Fonda imenuje i razrješava, na osnovu konkursa, Upravni odbor, uz prethodnu saglasnost Vlade.

Direktor Fonda se imenuje na period od cetiri godine.

Član 123

Radi obavljanja strucnih, administrativnih, pravnih, ekonomskih i drugih poslova Fond ima jedinstvenu strucnu službu.

Strucna služba Fonda organizuje se na nacin koji obezbjeduje efikasno obavljanje djelatnosti Fonda i ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja.

Član 124

Nadzor nad zakonitošcu i cjelishodnošcu rada Fonda vrši organ državne uprave nadležan za poslove penzijskog i invalidskog osiguranja, u skladu sa zakonom.

IX MATICNA EVIDENCIJA

Član 125

Fond vodi maticnu evidenciju o osiguranicima, obveznicima placanja doprinosa i korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja.

Izuzetno od stava 1 ovog clana, maticnu evodenciju za zaposlene u organu državne uprave nadležnom za poslove policije i Agenciji za nacionalnu bezbjednost vode ti organi na nacin utvrden ovim zakonom.

Fond vrši kontrolu vodenja evidencije iz stava 2 ovog clana.

Član 126

Maticna evidencija se vodi prema jedinstvenim metodološkim principima.

Podaci se unose u maticnu evidenciju prema jedinstvenom kodeksu šifara.

Podaci se unose u maticnu evidenciju na osnovu prijava podnesenih na propisanim obrascima koji se mogu dostavljati i putem sredstava za elektronsku obradu podataka.

U slucaju kada su prijave dostavljene putem sredstava za elektronsku obradu podataka podnosilac prijave je dužan da, na zahtjev Fonda, te prijave podnese na propisanim obrascima.

Akte, odnosno obrasce iz st. 1 do 3 ovog clana propisuje organ državne uprave nadležan za poslove penzijskog i invalidskog osiguranja.

Član 127

Maticna evidencija ustrojava se unošenjem podataka o osiguraniku na osnovu prijave na osiguranje.

Član 128

U maticnu evidenciju unose se podaci o:

1) osiguranicima;

2) korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja;

3) obveznicima placanja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Član 129

U maticnu evidenciju unose se sledeci podaci o osiguranicima:

1) prezime i ime;

2) jedinstveni maticni broj gradana i poreski identifikacioni broj;

3) pol;

4) dan, mjesec i godina rodenja;

5) zanimanje;

6) školska sprema;

7) osnov osiguranja;

8) datum sticanja i prestanka svojstva osiguranika;

9) staž osiguranja, zarade, naknade zarade, odnosno osnovice osiguranja koje služe za odredivanje visine penzije;

10) broj mjeseci, odnosno dana provedenih na radu i broju mjeseci, odnosno dana za koje su isplacene naknade;

11) visina uplacenog doprinosa;

12) da li je osiguranik korisnik penzije;

13) obvezniku placanja doprinosa;

14) penzijskom stažu po vrstama;

15) osiguranicima s tjelesnim oštecenjem od najmanje 70%, vojnim invalidima od prve do šeste grupe, civilnim invalidima rata od prve do šeste grupe, slijepim licima i licima oboljelim od distrofije ili srodnih mišicnih i neuromišicnih oboljenja, paraplegije, cerebralne i djecije paralize i multipleks skleroze.

Za osiguranike koji rade na radnim mjestima, odnosno poslovima na kojima se staž osiguranja racuna sa uvecanim trajanjem, u maticnoj evidenciji evidentiraju se podaci o stažu osiguranja, odnosno o vremenu provedenom na tim radnim mjestima, odnosno poslovima i stepenu uvecanja staža.

Osiguranicima koji nemaju jedinstveni maticni broj gradana Fond odreduje licni broj.

Član 130

U maticnu evidenciju, pored podataka iz clana 129 stav 1 tac. 1 do 4 ovog zakona, unose se i sljedeci podaci o korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, i to o:

1) vrsti penzije;

2) pravnom osnovu za utvrdivanje penzije;

3) datumu sticanja prava na penziju i datumu pocetka isplate, obustave i ponovne isplate penzije, kao i o pravnom osnovu za obustavu, odnosno ponovnu isplatu penzije;

4) invalidnosti, uzroku invalidnosti i dijagnozi;

5) licnim bodovima i licnom koeficijentu;

6) iznosu penzije na dan ostvarivanja prava.

U maticnu evidenciju unose se i podaci o srodstvu korisnika porodicne penzije sa umrlim osiguranikom, odnosno korisnikom penzije po osnovu koga je ostvareno pravo na porodicnu penziju.

Član 131

Obveznici podnošenja prijava podataka za maticnu evidenciju su:

1) poslodavac:

- prijave podataka o obvezniku placanja doprinosa koje obuhvataju prijave pocetka i prijave prestanka poslovanja;

- prijave na osiguranje i odjave osiguranja za osiguranike iz clana 10 stav 1 tac. 1 do 6 i tac. 8 i 9 i clana 11 tacka 2 ovog zakona;

- prijave podataka za utvrdivanje staža osiguranja, zarade i naknade zarade koje služe za utvrdivanje godišnjeg licnog koeficijenta i visine uplacenog doprinosa za osiguranike iz clana 10 stav 1 tac. 1 do 6 i tac. 8 i 9 ovog zakona;

- prijave promjene podataka iz al. 1 do 3 ove tacke;

2) osiguranik koji je sam obveznik placanja doprinosa:

- prijave na osiguranje i odjave osiguranja, kao i prijave promjene tih podataka za osiguranike iz clana 10 stav 1 tacka 7, clana 11 tacka 1 i clana 66 ovog zakona;

- prijave podataka za utvrdivanje staža osiguranja, osnovice osiguranja koje služe za utvrdivanje godišnjeg licnog koeficijenta i visini uplacenog doprinosa za osiguranike iz clana 10 stav 1 tacka 7 ovog zakona, kao i prijave promjene tih podataka;

3) vjerska zajednica za osiguranika iz clana 11 tacka 3 ovog zakona – prijave na osiguranje i odjave osiguranja, kao i prijave promjena tih podataka;

4) organ državne uprave nadležan za poslove poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede za osiguranike iz clana 12 ovog zakona - prijave na osiguranje i odjave osiguranja, kao i prijave promjena tih podataka;

5) Poreski organ - prijave podataka za utvrdivanje staža osiguranja, osnovice osiguranja koje služe za utvrdivanje godišnjeg licnog koeficijenta i visini uplacenog doprinosa za lica iz clana 11 tacka 1 - 3 i clana 12 ovog zakona, kao I prijave promjene tih podataka;

6) Zavod za zapošljavanje:

- prijave na osiguranje i odjave osiguranja za osiguranike iz clana 10 stav 1 tacka 10 ovog zakona, kao i prijave promjene tih podataka;

- prijave podataka za utvrdivanje staža osiguranja, naknade zarade i visini uplacenog doprinosa za lica iz alineje 1 ove tacke, kao i prijave promjene tih podataka;

7) Fond - unosi u maticnu evidenciju podatke o utvrdenom penzijskom stažu, zaradi, naknadama zarade, osnovicama osiguranja koje služe za utvrdivanje godišnjeg licnog koeficijenta za osiguranike iz clana 66 ovog zakona i visine uplacenog doprinosa;

8) nadležni maticar - prijave o smrti korisnika prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja.

Član 132

U prijave podataka za maticnu evidenciju podaci se unose samo na osnovu javnih isprava i evidencija propisanih zakonom.

Član 133

Za tacnost podataka unesenih u prijave podataka za maticnu evidenciju odgovoran je podnosilac prijave.

Fond je dužan da provjerava tacnost podataka unesenih u prijave podataka za maticnu evidenciju, da zahtijeva dokaze i vrši uvid u evidencije i dikumentaciju na kojima se zasnivaju podaci uneseni u prijave.

Podnosilac prijave je dužan da osiguraniku, korisniku prava i Fondu daje tacna obavještenja, odnosno podatke od znacaja za utvrdivanje cinjenica važnih za sticanje i ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, kao i da Fondu pruži dokaze i omoguci uvid u evidenciju i dokumentaciju.

Član 134

Prijave podataka za maticnu evidenciju podnose se Fondu, odnosno njegovoj organizacionoj jedinici, i to za:

1) osiguranike zaposlene iz clana 10 stav 1 tac. 1 do 6 i tac. 8 i 9 ovog zakona - prema sjedištu poslodavca, odnosno njegove organizacione jedinice (filijala, ekspozitura, ispostava, poslovnica, predstavništvo, zastupništvo i druge poslovne i radne jedinice);

2) osiguranike zaposlene iz clana 10 stav 1 tacka 7 ovog zakona – prema mjestu u kome su bili osigurani, odnosno imali prebivalište prije odlaska u inostranstvo;

3) osiguranike iz clana 10 stav 1 tacka 10 ovog zakona - prema sjedištu organizacione jedinice Zavoda za zapošljavanje;

4) osiguranike samostalnih djelatnosti iz clana 11 tacka 1 ovog zakona – prema mjestu u kome je osiguranik registrovao obavljanje djelatnosti po osnovu koje je osiguran;

5) osiguranike samostalnih djelatnosti iz clana 11 tac. 2 i 3 ovog zakona - prema prebivalištu, odnosno boravištu osiguranika;

6) osiguranike poljoprivrednike iz clana 12 ovog zakona - prema sjedištu organizacione jedinice poreskog organa.

Član 135

Svojstvo osiguranika, staž osiguranja, zarade, naknade zarada, odnosno osnovice osiguranja koje se uzimaju za utvrdivanje visine prava utvrduje Fond, na osnovu prijava podataka iz clana 131 ovog zakona, unošenjem podataka u maticnu evidenciju.

Podaci iz clana 129 stav 2 ovog zakona utvrduju se unošenjem u maticnu evidenciju po ispunjenju uslova iz clana 71 ovog zakona.

Član 136

Podaci o penzijskom stažu koji je osiguranik navršio do 31. decembra 1969. godine i o posebnom stažu navršenom poslije tog dana, kao i podaci o promjenama tih podataka unose se u maticnu evidenciju o osiguranicima na osnovu prijave podataka o penzijskom stažu.

Član 137

Ako Fond, prilikom provjere podataka iz clana 133 ovog zakona, utvrdi da prijava o stažu osiguranja, zaradama, naknadama zarada, odnosno osnovicama osiguranja koje se uzimaju za utvrdivanje visine prava, kao i podaci o visini uplacenih doprinosa nijesu pravilno popunjeni ili da podaci nijesu uneseni u skladu s propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju naložice podnosiocu prijave da ih ispravi u roku koji ne može biti duži od 30 dana.

Član 138

Fond je dužan da osiguraniku, na njegov zahtjev, izda uvjerenje o podacima unesenim u maticnu evidenciju o osiguranicima.

Uvjerenje iz stava 1 ovog clana ima karakter javne isprave.

Osiguranik ima pravo da zahtijeva da Fond donese rješenje o podacima o osiguranju, penzijskom stažu, zaradama, naknadama zarade, odnosno osnovicama osiguranja i visini uplacenih doprinosa unijetim u maticnu evidenciju.

Fond je dužan da rješenje iz stava 3 ovog clana donese u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva.

Član 139

Podaci uneseni u maticnu evidenciju, na nacin utvrden ovim zakonom, mogu se naknadno mijenjati u sljedecim slucajevima:

1) ako nadležni organ naknadno, u propisanom postupku, utvrdi promjenu podataka;

2) ako su podaci o osiguranju, penzijskom stažu, stažu osiguranja, zaradama, naknadama zarada, odnosno osnovicama osiguranja koji služe za utvrdivanje visine prava, kao i podaci o visini uplacenih doprinosa unijeti u maticnu evidenciju na osnovu lažnih isprava;

3) ako se naknadno, provjerom podataka ili na neki drugi nacin, utvrdi da su u maticnu evidenciju unijeti netacini ili nepotpuni podaci.

Promjena podataka unijetih u maticnu evidenciju vrši se na osnovu odgovarajuce prijave promjene podataka, po postupku utvrdenom ovim zakonom.

Član 140

Obveznici iz clana 131 ovog zakona dužni su da dostavljaju Fondu prijave podataka u sljedecim rokovima:

1) prijava podataka o obvezniku placanja doprinosa - u roku od osam dana od dana pocetka poslovanja, odnosno od dana prestanka poslovanja, odnosno od dana nastale promjene u poslovanju obveznika placanja doprinosa;

2) prijava na osiguranje, odjava osiguranja i prijava promjena u toku osiguranja - u roku od osam dana od dana zaposlenja, odnosno od dana zakljucenja ugovora, obavljanja poslova ili pocetka obavljanja djelatnosti, odnosno od dana prestanka zaposlenja, obavljanja poslova ili obavljanja djelatnosti, odnosno od dana nastale promjene u osiguranju;

3) prijava podataka za utvrdivanje staža osiguranja, zarade, naknade zarade, odnosno osnovice osiguranja koje služe za utvrdivanje visine prava i visine uplacenih doprinosa - najkasnije do 30. aprila tekuce godine za prethodnu kalendarsku godinu, a poreski organ - do 30. juna tekuce godine;

4) prijava o promjeni podataka iz tacke 3 ovog stava - u roku od osam dana od dana utvrdene promjene, odnosno od dana prijema pravnosnažnog rješenja kojim je utvrdena promjena podataka;

5) prijava o smrti korisnika prava - u roku od tri dana od dana izdavanja izvoda iz maticne knjige umrlih.

Član 141

Fond je dužan da podatke iz primljenih prijava unese u maticnu evidenciju u sljedecim rokovima:

1) podatke iz prijava iz clana 140 tac. 1 i 2 ovog zakona - u roku od 30 dana od dana prijema prijave;

2) podatke iz prijave iz clana 140 tac. 3 i 4 ovog zakona - u roku od 60 dana od dana prijema prijave, a najkasnije do kraja tekuce godine za prethodnu godinu;

3) podatke iz prijave iz clana 140 tacka 5 ovog zakona - u roku od jednog dana od dana prijema prijave.

Član 142

Prijave podataka za ustrojavanje i vodenje maticne evidencije cuvaju se najmanje 30 godina od dana sticanja prava utvrdenih na osnovu tih podataka, ali ne manje od 10 godina od dana prestanka prava.

Prijave podataka za osiguranike koji nijesu stekli pravo iz penzijskog i invalidskog osiguranja cuvaju se najmanje 40 godina, racunajuci od poslednjeg unošenja podataka u maticnu evidenciju.

Član 143

Umjesto originalnih prijava podataka mogu se cuvati prijave snimljene na mikrofilmovima, odnosno sredstvima za elektronsku obradu podataka (magnetni mediji i sl.).

Fond izdaje osiguraniku ovjerenu foto kopiju prijave iz stava 1 ovog clana.

Član 144

Uništavanje originalnih prijava na osnovu kojih su podaci unijeti u maticnu evidenciju vrši strucna komisija koju obrazuje Fond.

Član 145

Podaci sadržani u maticnoj evidenciji mogu se koristiti i za statisticka istraživanja.

Zaštita podataka iz maticne evidencije obezbjeduje se na nacin propisan zakonom.

X FINANSIRANJE

Član 146

Penzijsko i invalidsko osiguranje finansira se iz:

1) doprinosa;

2) Briše se NAPOMENA: Na osnovu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu – "Službeni list CG", br. 12/07 od 14. 12. 2007 – prestala je

da važi odredba clana 146 tac. 2);

3) drugih izvora, u skladu sa zakonom.

Za obaveze Fonda za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja garantuje Crna Gora.

Doprinosi

Čl. 147 – 164

Prestali su da važe na osnovu Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje ("Službeni list CG", br. 13/07 od 18. 12. 2007. godine).

Član 165

Osnovicu za placanje doprinosa za lica iz clana 14 stav 1 tacka 1 ovog zakona cini osnovna cijena rada propisana opštim kolektivnim ugovorom za odgovarajucu kategoriju strucnosti koju to lice ima.

Član 166

Stopa doprinosa za lica iz clana 14 stav 1 tacka 1 ovog zakona iznosi 4% na teret Zavoda za zapošljavanje.

Čl. 167 – 173

Prestali su da važe na osnovu Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje ("Službeni list CG", br. 13/07 od 18. 12. 2007. godine).

Član 174

Doprinos za lica iz clana 14 stav 1 tacka 1 ovog zakona obracunava i uplacuje Zavod za zapošljavanje prilikom upucivanja tog lica na strucno osposobljavanje, prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju.

Član 174a

Za osiguranike zaposlene, koji ostvaruju prihode i po osnovu dopunskog rada u skladu sa propisima o radu, placaju se doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje i na zaradu po osnovu dopunskog rada, na nacin i po stopi kako se placa doprinos na zaradu ostvarenu od zaposlenja na osnovu koga su obavezno osigurani, s tim što ukupan iznos na koji se placa doprinos po svim osnovima ne može biti veci od najviše godišnje osnovice za placanje doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje u skladu sa Zakonom o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje.

Iznos iz stava 1 ovog clana na koji je placen doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje uzima se za izracunavanje godišnjeg licnog koeficijenta prilikom odredivanja visine starosne, prijevremene starosne, odnosno invalidske penzije.

Za osiguranike koji ostvaruju i prihode van osiguranja iz stava 1 ovog clana, odnosno druge prihode na koje je u skladu sa Zakonom o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje placen doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje, obveznik podnošenja prijave o visini tih prihoda (prijava podataka o zaradi, naknadi, odnosno osnovici osiguranja koja služi za utvrdivanje godišnjeg licnog koeficijenta i visini uplacenog doprinosa) je:

- poslodavac – za prihode po osnovu zarade, odnosno naknade iz clana 10 stav 1 tacka 4 ovog zakona;

- poreski organ – za lica koja ostvaruju prihode iz clana 11 ovog zakona na koje je placen doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje u skladu sa Zakonom o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje.

Prijave iz stava 3 ovog clana podnose se na nacin, u rokovima i postupku propisanim za podnošenje prijava iz clana 140 tacka 3 ovog zakona.

Član 175

Prestao je da važi na osnovu Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje ("Službeni list CG", br. 13/07 od 18. 12. 2007. godine).

2) Budžet Crne Gore

Član 176

Prestao je da važi na osnovu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu ("Službeni list CG", br. 12/07 od 14.12.2007. godine).

3) Drugi izvori

Član 177

Drugi izvori sredstava iz kojih se finansira penzijsko i invalidsko osiguranje su:

1) prihodi od imovine kojom raspolaže Fond;

2) prihodi od organizacija za penzijsko i invalidsko osiguranje kod kojih je navršen dio staža osiguranja;

3) prihodi od subvencija i dotacija;

4) prihodi od finansijskih ulaganja, dividendi i kamata;

5) drugi izvori.

Član 178

Rashodi Fonda su:

1) penzije;

2) novcane naknade za tjelesno oštecenje;

3) pogrebni troškovi;

4) dodaci za pomoc i njegu ostvareni po propisma prije pocetka primjene ovog zakona;

5) prava po osnovu preostale radne sposobnosti ostvarena do 31. decembra 2003. godine;

6) troškovi po osnovu doprinosa za zdravstveno osiguranje korisnika penzija;

7) troškovi ocjenjivanja invalidnosti;

8) troškovi isplate penzija i drugih penzijskih primanja;

9) troškovi sprovodenja osiguranja i troškovi organa upravljanja Fondom.

XI IMOVINA FONDA

Član 179

Imovinu Fonda, u smislu ovog zakona, cine stvari, prava, akcije i udjeli, novac i druge hartije od vrijednosti koje je stekao Fond i kojima upravlja u interesu korisnika prava utvrdenih ovim zakonom.

Imovinu Fonda cine i akcije i udjeli koji su pripali Fondu u postupku svojinske i upravljacke transformacije privrede.

Član 180

Fond je obavezan da savjesno i odgovorno upravlja imovinom u najboljem interesu korisnika prava, tako što, pored poslova iz clana 116 ovog zakona:

1) vodi evidenciju i sacinjava finansijske iskaze o imovini, ukljucujuci i godišnju tržišnu procjenu vrijednosti imovine;

2) evidentira sve prihode od imovine na izdvojenom racunu;

3) obavještava organ državne uprave nadležan za poslove finansija o usvojenom godišnjem izvještaju koji sadrži plan prodaje, odnosno privatizacije imovine iz clana 179 ovog zakona.

Član 181

Imovina iz clana 179 stav 1 ovog zakona, koja nije u funkciji obavljanja osnovne djelatnosti Fonda, prodace se po postupku i na nacin propisan posebnim zakonom.

Sredstva od prodaje imovine iz stava 1 ovog clana, kao i prihode od dividende, Fond može koristiti za:

1) ulaganja koja su direktno u interesu Fonda, a koja imaju za cilj da poboljšaju efikasno funkcionisanje Fonda. Ovo obuhvata, ali i ne ogranicava se, na informacionu tehnologiju, obuku zaposlenih, naknade za tehnološki višak radnika, pokrivanje deficita Fonda i tranzicione troškove do kojih ce doci usljed uvodenja obaveznog penzijskog i invalidskog osiguranja na osnovu individualne kapitalizovane štednje;

2) isplatu penzija osiguranicima i korisnicima prava u skladu sa ovim zakonom, ukoliko prihodi predvideni ovim zakonom to ne obezbjeduju;

3) ulaganje u druge nekretnine koje Fond vec posjeduje, a koje zahtijevaju dodatna sredstva kako bi bila privatizovana ili prodata pod povoljnijim uslovima.

Upotreba sredstava od prodaje ili dividende mora se naznaciti u budžetu Fonda.

Troškovi nastali prodajom imovine iz clana 179 ovog zakona nadoknadice se iz sredstava koja predstavljaju prihod od prodaje akcija i udjela iz clana 179 stav 2 ovog zakona.

Sredstva od prodaje imovine Fond ne može koristiti za kupovinu nekretnina ili akcija.

Član 182

Imovina Fonda iz clana 179 stav 2 ovog zakona privatizovace se na nacin i po postupku predvidenim propisima o privatizaciji.

Prihode dobijene u postupku privatizacije iz stava 1 ovog clana, ukljucujuci i sredstva od dividende, Fond može koristiti kao sredstva za obezbjedivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja.

Član 183

U cilju obezbjedivanja uslova za pružanje usluga osiguranicima, Fond može da kupuje nekretnine i opremu, samo ukoliko su te nekretnine i oprema u funkciji ostvarivanja prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja.

XII NAKNADA ŠTETE

Član 184

Naknada štete pricinjene Fondu, odnosno povracaj nezakonito i nepravilno izvršenih isplata penzija i drugih novcanih primanja iz penzijskog i invalidskog osiguranja vrši se po odredbama zakona kojim se ureduju obligacioni odnosi, ako ovim zakonom nije drukcije uredeno.

Fond ima pravo da zahtijeva naknadu pricinjene štete od poslodavca ako je tjelesno oštecenje, invalidnost ili smrt osiguranika prouzrokovana zbog nepreduzimanja propisanih mjera zaštite na radu ili zaštite životne sredine, a po tom osnovu je ostvareno pravo iz penzijskog i invalidskog osiguranja.

Fond ima pravo da zahtijeva naknadu pricinjene štete od lica koje je, namjerno ili krajnjom nepažnjom, prouzrokovalo tjelesno oštecenje, invalidnost ili smrt osiguranika, ako je, po tom osnovu, ostvareno pravo iz penzijskog i invalidskog osiguranja.

Pri utvrdivanju visine štete ne uzimaju se u obzir iznosi uplacenog doprinosa za to osiguranje, niti dužina navršenog penzijskog staža.

Član 185

Zahtjev za naknadu štete može obuhvatiti ukupan iznos štete ili iznos dijela štete.

Iznos iz stava 1 ovog clana obracunava se prema visini priznate penzije, odnosno novcane naknade za tjelesno oštecenje, kao i prema ocekivanom prosjecnom vremenu korišcenja tog prava.

Član 186

Fond ima pravo da zahtijeva naknadu štete i neposredno od osiguravajuceg društva, u slucaju da je šteta nastala upotrebom motornog vozila.

XIII NADZOR

Član 187

Nadzor nad izvršavanjem ovog zakona vrši organ državne uprave nadležan za poslove penzijskog i invalidskog osiguranja, u skladu sa posebnim zakonom.

XIV KAZNENE ODREDBE

Član 188

Novcanom kaznom od pedesetostrukog do dvjestostrukog iznosa najniže cijene rada u Crnoj Gori kaznice se za prekršaj poslodavac sa svojstvom pravnog lica, ako:

1) ne prijavi pocetak ili prestanak poslovanja ili promjene u poslovanju ili to ucini nakon isteka propisanog roka (clan 140 tacka 1);

2) sprijeci uvid u evidenciju i dokumentaciju i ne pruži odgovarajuce dokaze na kojima se zasnivaju podaci uneseni u prijave (clan 133 stav 3);

3) ne prijavi ili ne odjavi osiguranje ili promjenu u toku osiguranja ili to ucini nakon isteka propisanog roka (clan 140 tacka 2);

4) ne podnese prijavu podataka za utvrdivanje staža osiguranja, zarade, naknade zarade, odnosno osnovice osiguranja koji služe za utvrdivanje visine prava i visine uplacenog doprinosa ili to ucini nakon isteka propisanog roka (clan 140 tacka 3);

5) ne podnese prijavu podataka o zaradi, naknadi, odnosno osnovici osiguranja koja služi za utvrdivanje godišnjeg licnog koeficijenta i visini uplacenog doprinosa ili to ucini nakon isteka propisanog roka (clan 168 st. 4 i 5);

6) Briše se (Prestao je da važi na osnovu Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje – "Službeni list CG", br. 13/07 od 18. 12. 2007. godine);

7) unese netacne podatke u prijave podataka za maticnu evidenciju (clan 133 stav 1);

8) u roku koji je odredio Fond ne ispravi nepravilnosti u prijavama (clan 137).

Za prekršaj iz stava 1 ovog clana kaznice se poslodavac fizicko lice novcanom kaznom od petostrukog do dvadesetosrukog iznosa najniže cijene rada u Crnoj Gori.

Novcanom kaznom od pedesetostrukog do dvjestostrukog iznosa najniže cijene rada u Crnoj Gori kaznice se za prekršaj poreski organ, ako:

1) ne podnese prijavu podataka za utvrdivanje staža osiguranja, zarade, naknade zarade, odnosno osnovice osiguranja koji služe za utvrdivanje visine prava i visine uplacenog doprinosa ili to ucini nakon isteka propisanog roka (clan 140 tacka 3);

2) ne podnese prijavu podataka o zaradi, naknadi, odnosno osnovici osiguranja koji služe za utvrdivanje godišnjeg licnog koeficijenta i visini uplacenog doprinosa ili to ucini nakon isteka propisanog roka (clan 168 st. 4 i 5).

Novcanom kaznom od pedesetostrukog do dvjestostrukog iznosa najniže cijene rada u Crnoj Gori kaznice se za prekršaj Zavod za zapošljavanje, ako:

1) ne podnese prijavu na osiguranje ili odjavu osiguranja ili promjene u toku osiguranja ili to ucini nakon isteka propisanog roka (clan 140 tacka 2);

2) ne podnese prijavu podataka za utvrdivanje staža osiguranja, zarade, naknade zarade, odnosno osnovice osiguranja koji služe za utvrdivanje visine prava i visine uplacenog doprinosa ili to ucini nakon isteka propisanog roka (clan 140 tacka 3).

Za prekršaj iz st. 1, 3 i 4 ovog clana kaznice se i odgovorno lice novcanom kaznom od petostrukog do dvadesetostrukog iznosa najniže cijene rada u Crnoj Gori.

Član 189

Novcanom kaznom od petostrukog do dvadesetostrukog iznosa najniže cijene rada u Crnoj Gori kaznice se za prekršaj korisnik prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja koji ne prijavi, odnosno blagovremeno ne prijavi promjenu koja je od uticaja na pravo, odnosno obim korišcenja tog prava (clan 111).

Član 190

Osiguranik koji je sam obveznik placanja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje kaznice se za prekršaj novcanom kaznom od petosrukog do dvadesetostrukog iznosa najniže cijene rada u Crnoj Gori, ako:

1) ne prijavi pocetak ili prestanak obavljanja djelatnosti, odnosno promjene u toku obavljanja djelatnosti ili to ucini nakon isteka propisanog roka (clan 140 tacka 1);

2) ne prijavi ili ne odjavi osiguranje, odnosno promjene tokom osiguranja ili to ucini nakon isteka propisanog roka (clan 140 tacka 2).

Član 191

Prestao je da važi na osnovu Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje ("Službeni list CG", br. 13/07 od 18. 12. 2007. godine).

Član 192

Prestao je da važi na osnovu Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje ("Službeni list CG", br. 13/07 od 18. 12. 2007. godine).

XV PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 193

Korisnicima prava na starosnu penziju, invalidsku penziju, porodicnu penziju, najnižu penziju, najvišu penziju, novcanu naknadu za tjelesno oštecenje, novcanu naknadu po osnovu preostale radne sposobnosti, odnosno na dodatak za pomoc i njegu koji su to pravo ostvarili po propisima iz penzijskog i invalidskog osiguranja koji su se primjenjivali do pocetka primjene ovog zakona obezbjeduju se ta prava i poslije tog datuma u istom obimu.

Novcana naknada za rad sa skracenim radnim vremenom zaposlenim invalidima, koji su ta prava ostvarili po propisima koji su se primjenjivali do 31. decembra 1996. godine, ostvaruje se u obimu i pod uslovima utvrdenim tim propisima.

Isplatu naknade iz stava 2 ovog clana vrši poslodavac, a isplacena sredstva refundira od Fonda tromjesecno.

Član 193a

Prava iz clana 193 stav 1 ovog zakona uskladuju se po clanu 58 ovog zakona.

Za period jul 2002. godine-decembar 2003. godine uskladivanje prava iz clana 193 stav 1 ovog zakona izvršice se prema propisima koji su se primjenjivali do 31. decembra 2003. godine.

Izuzetno od stava 1 ovog clana i clana 58 ovog zakona, penzije, vrijednost penzije za jedan licni bod i prava iz clana 193 stav 1 ovog zakona od 1. januara 2011. godine uskladuju se, na osnovu statistickih podataka, sa kretanjem potrošackih cijena i prosjecne zarade zaposlenih na teritoriji Crne Gore u drugom polugodištu 2010. godine u odnosu na polugodište koje mu prethodi, u procentu koji predstavlja zbir 75% rasta, odnosno pada potrošackih cijena i 25% procenta rasta, odnosno pada zarada.

Izuzetno od stava 1 ovog clana i clana 58 ovog zakona, penzije, vrijednost penzije za jedan licni bod i prava iz clana 193 stav 1 ovog zakona, nece se uskladjivati u 2013. godini.

Član 193b

Korisniku prava na novcanu naknadu po osnovu preostale radne sposobnosti, odnosno korisniku prava na novcanu naknadu zbog rada sa skracenim radnim vremenom koji je zaposlen prestaje to pravo danom prestanka zaposlenja, odnosno ispunjenja uslova za starosnu ili invalidsku penziju, odnosno danom ostvarivanja prava na porodicnu penziju u skladu sa ovim zakonom.

Korisniku privremene naknade na evidenciji Zavoda za zapošljavanje to pravo prestaje danom zaposlenja, odnosno obavljanja samostalne djelatnosti na osnovu koje je obavezno osiguran po ovom zakonu, kao i danom ispunjenja uslova za starosnu ili invalidsku penziju, odnosno danom ostvarivanja prava na porodicnu penziju u skladu sa ovim zakonom.

Član 193v

Korisniku naknade za rad sa skracenim radnim vremenom, period proveden u osiguranju sa skracenim radnim vremenom od 1. januara 2004. do 31. decembra 2014. godine racuna se u staž osiguranja kao da je radio sa punim radnim vremenom.

Korisniku privremene naknade na evidenciji Zavoda za zapošljavanje kao staž osiguranja racuna se vrijeme primanja te naknade u periodu od 1. januara 2004. do 31. decembra 2014. godine.

Kod ostvarivanja prava na starosnu, odnosno invalidsku penziju za izracunavanje godišnjeg licnog koeficijenta licima iz st. 1 i 2 ovog clana uzima se licni koeficijent iz perioda u kome je osiguranik ostvario zaradu, naknadu zarade, odnosno osnovicu osiguranja.

Fond unosi u maticnu evidenciju podatke o stažu osiguranja iz st. 1 i 2 ovog clana.

Sredstva za prava po osnovu staža osiguranja iz st. 1 i 2 ovog clana obezbjeduju se iz budžeta Crne Gore.

Član 193g

Korisniku penzije kome je period proveden u osiguranju sa skracenim radnim vremenom, navršen od 1. januara 2009. godine do dana stupanja na snagu ovogn zakona, utvrden u efektivnom trajanju, odredice se, na njegov zahtjev, novi iznos penzije uracunavanjem tog perioda u staž osiguranja kao da je radio sa punim radnim vremenom.

Korisniku penzije kome period korišcenja privremene naknade dok se nalazio na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, navršen od 1. januara 2007. godine do dana stupanja na snagu ovog zakona, nije uracunat kao staž osiguranja, na njegov zahtjev, odredice se novi iznos penzije uz uracunavanje tog perioda u staž osiguranja.

Novi iznos penzije iz st. 1 i 2 ovog clana pripada od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 194

Prestao je da važi na osnovu Odluke Ustavnog suda RCG U br. 114/03, 26/04, 27/04, 34/04, 42/04 i 49/04 ("Službeni list RCG", br. 61/04 od 7. 10. 2004. godine).

Član 195

Prestao je da važi na osnovu Odluke Ustavnog suda RCG U br. 114/03, 26/04, 27/04, 34/04, 42/04 i 49/04 ("Službeni list RCG", br. 61/04 od 7. 10.2004. godine).

Član 196

Prestao je da važi na osnovu Odluke Ustavnog suda RCG U br. 114/03, 26/04, 27/04, 34/04, 42/04 i 49/04 ("Službeni list RCG", br. 61/04 od 7. 10. 2004. godine).

Član 197

Izuzetno od odredbe clana 17 stav 1 ovog zakona, pravo na starosnu penziju osiguranik stice kad navrši:

1) u 2004. godini 60 godina i 6 mjeseci života (muškarac), odnosno 55 godina i 6 mjeseci života (žena) i 19 godina i 6 mjeseci penzijskog staža;

2) u 2005. godini 61 godinu života (muškarac), odnosno 56 godina života (žena) i 19 godina penzijskog staža;

3) u 2006. godini 61 godinu i 6 mjeseci života (muškarac), odnosno 56 godina i 6 mjeseci života (žena) i 18 godina i 6 mjeseci penzijskog staža;

4) u 2007. godini 62 godine života (muškarac), odnosno 57 godina života (žena) i 18 godina penzijskog staža;

5) u 2008. godini 62 godine i 6 mjeseci života (muškarac), odnosno 57 godina i 6 mjeseci života (žena) i 17 godina i 6 mjeseci penzijskog staža;

6) u 2009. godini 63 godine života (muškarac), odnosno 58 godina života (žena) i 17 godina penzijskog staža;

7) u 2010. godini 63 godine i 6 mjeseci života (muškarac), odnosno 58 godina i 6 mjeseci života (žena) i 16 godina i 6 mjeseci penzijskog staža;

8) u 2011. godini 64 godine života (muškarac), odnosno 59 godina života (žena) i 16 godina penzijskog staža;

9) u 2012. godini 64 godine i 6 mjeseci života (muškarac), odnosno 59 godina i 6 mjeseci života (žena) i 15 godina i 6 mjeseci penzijskog staža.

Osiguraniku kome se staž osiguranja racuna sa uvecanim trajanjem starosna granica za sticanje prava na starosnu penziju iz stava 1 ovog clana snižava se u skladu sa clanom 18 ovog zakona.

Godine života iz stava 1 tac. 1 do 9 ovog clana, cijim navršenjem se u period od 1. januara 2004. do 31. decembra 2012. godine stice pravo na starosnu penziju su godine života do kojih se, u tom periodu, shodno odredbi clana 37 stav 1 tacka 2 ovog zakona, stice pravo na invalidsku penziju.

Ako osiguranik, kod koga je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili bolešcu nastala poslije navršenja godina života propisanih za sticanje prava na starosnu penziju iz stava 1 ovog clana, ne ispunjava uslove u pogledu penzijskog staža za sticanje prava na starosnu penziju, stice pravo na invalidsku penziju, pod uslovom da je gubitak radne sposobnosti nastao do navršenja godina života iz clana 17 stav 1 ovog zakona i da ima navršen penzijski staž koji mu pokriva najmanje 1/3 radnog vijeka.

Član 197a

Izuzetno od cl. 17, 197 i 198 ovog zakona, pravo na starosnu penziju mogu ostvariti osiguranici - zaposleni koji rade na poslovima na kojima se staž osiguranja racuna sa uvecanim trajanjem, i to:

1) ovlašceni službenici u smislu propisa o vršenju unutrašnjih i policijskih poslova;

2) ovlašceni službenici Agencije za nacionalnu bezbjednost;

3) profesionalna vojna lica na službi u Vojsci Crne Gore;

4) zaposleni u organima i organizacijama koji, u smislu propisa o odbrani, rade na poslovima na kojima se staž osiguranja racuna sa uvecanim trajanjem;

5) ovlašcena službena lica u smislu propisa o izvršenju krivicnih sankcija.

Član 197b

Osiguranik iz clana 197a ovog zakona stice pravo na starosnu penziju ako je navršio najmanje 50 godina života i 20 godina staža osiguranja, od cega najmanje 10 godina efektivno provedenih na radnim mjestima na kojima se staž osiguranja racuna sa uvecanim trajanjem.

U period od 10 godina efektivno provedenih na radnim mjestima na kojima se staž osiguranja racuna sa uvecanim trajanjem, u smislu stava 1 ovog clana, kumulativno se racuna period proveden na radnim mjestima, odnosno poslovima iz clana 197a tac. 1 do 5 ovog zakona na kojima se staž osiguranja racuna sa uvecanim trajanjem.

Osiguranici iz stava 1 ovog clana pravo na penziju mogu ostvariti iako nemaju status ovlašcenih službenih lica, odnosno profesionalnih vojnih lica, odnosno zaposlenih u organima i organizacijama koji u smislu propisa o odbrani rade na poslovima na kojima se staž osiguranja racuna sa uvecanim trajanjem, ako su na tim poslovima proveli najmanje 20 godina.

Član 197v

Osiguraniku iz clana 197b ovog zakona starosna penzija, odnosno invalidska penzija odreduje se u skladu sa odredbama cl. 19 do 27, odnosno cl. 37 do 40 clana 202 ovog zakona.

Kod odredivanja penzije iz stava 1 ovog clana licni koeficijent osiguranika se utvrduje u skladu sa clanom 200 ovog zakona.

Izuzetno od stava 2 ovog clana, ako je to za osiguranika povoljnije, licni koeficijent se utvrduje na osnovu zarade, odnosno naknade zarade ostvarene u kalendarskoj godini koja prethodi godini ostvarivanja prava.

Kalendarska godina koja prethodi godini ostvarivanja prava iz stava 3 ovog clana je poslednja kalendarska godina u kojoj je osiguranik citave godine bio u osiguranju na poslovima iz clana 197a tac. 1 do 5 ovog zakona i ostvario zaradu, odnosno naknadu zarade za svih 12 mjeseci staža osiguranja.

Osiguraniku iz clana 197b stav 3 ovog zakona kalendarska godina koja prethodi godini ostvarivanja prava iz stava 3 ovog clana je poslednja kalendarska godina u kojoj je osiguranik citave godine bio u osiguranju na poslovima iz clana 197a tac. 1 do 5 ovog zakona i ostvario zaradu, odnosno naknadu zarade za svih 12 mjeseci staža osiguranja.

Iznos penzije utvrden primjenom odredbi st. 1 do 5 ovog clana uvecava se za 20%.

Iznos penzije iz stava 6 ovog clana ne može biti veci od najvišeg iznosa starosne, odnosno invalidske penzije utvrdene odredbama cl. 28 i 41 ovog zakona.

Iznos penzije iz stava 6 ovog clana ne može biti manji od najniže starosne, odnosno invalidske penzije utvrdene odredbama cl. 29 i 41 ovog zakona.

Član 197g

Razlika izmedu penzije utvrdene primjenom odredaba cl. 197b i 197v ovog zakona i penzije koju bi osiguranik ostvario primjenom odredaba cl. 17, 197 i 198 ovog zakona kao i cio iznos penzije odredene osiguraniku koji ne ispunjava uslove za ostvarivanje prava na penziju utvrdene u cl. 17, 197 i 198 ovog zakona obezbjeduje se u budžetu Crne Gore.

Odredba stava 1 ovog clana odnosi se i na porodicne penzije odredene od starosne, odnosno invalidske penzije iz cl. 197b i 197v ovog zakona.

Član 197d

Pravo na penziju primjenom odredaba cl. 197a, 197b i 197v ovog zakona može se ostvariti do 31. decembra 2012. godine.

Član 197d

Izuzetno od odredbe clana 17 stav 1 ovog zakona, pravo na starosnu penziju osiguranik stice kad navrši 15 godina penzijskog staža i:

1) u 2010, 2011, 2012. i 2013. godini 65 godina života (muškarac), odnosno 60 godina života (žena);

2) u 2014. godini 65 godina i dva mjeseca života (muškarac), odnosno 60 godina i tri mjeseca života (žena);

3) u 2015. godini 65 godina i cetiri mjeseca života (muškarac), odnosno 60 godina i šest mjeseci života (žena);

4) u 2016. godini 65 godina i šest mjeseci života (muškarac), odnosno 60 godina i devet mjeseci života (žena);

5) u 2017. godini 65 godina i osam mjeseci života (muškarac), odnosno 61 godina života (žena);

6) u 2018. godini 65 godina i deset mjeseci života (muškarac), odnosno 61 godina i tri mjeseca života (žena);

7) u 2019. godini 66 godina života (muškarac), odnosno 61 godina i šest mjeseci života (žena);

8) u 2020. godini 66 godina i dva mjeseca života (muškarac), odnosno 61 godina i devet mjeseci života (žena);

9) u 2021. godini 66 godina i cetiri mjeseca života (muškarac), odnosno 62 godine života (žena);

10) u 2022. godini 66 godina i šest mjeseci života (muškarac), odnosno 62 godine i tri mjeseca života (žena);

11) u 2023. godini 66 godina i osam mjeseci života (muškarac), odnosno 62 godine i šest mjeseci života (žena);

12) u 2024. godini 66 godina i deset mjeseci života (muškarac), odnosno 62 godine i devet mjeseci života (žena);

13) u 2025. godini 63 godine života (žena);

14) u 2026. godini 63 godine i tri mjeseca života (žena);

15) u 2027. godini 63 godine i šest mjeseci života (žena);

16) u 2028. godini 63 godine i devet mjeseci života (žena);

17) u 2029. godini 64 godine života (žena);

18) u 2030. godini 64 godine i tri mjeseca života (žena);

19) u 2031. godini 64 godine i šest mjeseci života (žena);

20) u 2032. godini 64 godine i devet mjeseci života (žena);

21) u 2033. godini 65 godina života (žena);

22) u 2034. godini 65 godina i tri mjeseca života (žena);

23) u 2035. godini 65 godina i šest mjeseci života (žena);

24) u 2036. godini 65 godina i devet mjeseci života (žena);

25) u 2037. godini 66 godina života (žena);

26) u 2038. godini 66 godina i tri mjeseca života (žena);

27) u 2039. godini 66 godina i šest mjeseci života (žena);

28) u 2040. godini 66 godina i devet mjeseci života (žena).

Osiguraniku kome se staž osiguranja racuna sa uvecanim trajanjem starosna granica za sticanje prava na starosnu penziju iz stava 1 ovog clana u periodu od 2013. do 2040. godine snižava se u skladu sa clanom 18 ovog zakona.

Godine života iz stava 1 tac. 1 do 28 ovog clana, cijim navršenjem se, u periodu od 1. januara 2013. godine do 31. decembra 2040. godine, stice pravo na starosnu penziju su godine života do kojih se u tom periodu shodno odredbi clana 37 stav 1 tacka 2 ovog zakona stice pravo na invalidsku penziju.

Član 197e

Odredba clana 17a ovog zakona primjenjuje se na osiguranika ženu od 1. januara 2022. godine.

Izuzetno od clana 27a ovog zakona, u periodu od 2022. do 2040. godine, osiguraniku ženi se prijevremena starosna penzija odreduje na nacin kako se odreduje starosna penzija, s tim što je iznos te penzije umanjen za 0,35% za svaki mjesec ranijeg odlaska u penziju prije navršenih:

1) u 2022. godini 62 godine i tri mjeseca života;

2) u 2023. godini 62 godine i šest mjeseci života;

3) u 2024. godini 62 godine i devet mjeseci života;

4) u 2025. godini 63 godine života;

5) u 2026. godini 63 godine i tri mjeseca života;

6) u 2027. godini 63 godine i šest mjeseci života;

7) u 2028. godini 63 godine i devet mjeseci života;

8) u 2029. godini 64 godine života;

9) u 2030. godini 64 godine i tri mjeseca života;

10) u 2031. godini 64 godine i šest mjeseci života;

11) u 2032. godini 64 godine i devet mjeseci života;

12) u 2033. godini 65 godina života;

13) u 2034. godini 65 godina i tri mjeseca života;

14) u 2035. godini 65 godina i šest mjeseci života;

15) u 2036. godini 65 godina i devet mjeseci života;

16) u 2037. godini 66 godina života;

17) u 2038. godini 66 godina i tri mjeseca života;

18) u 2039. godini 66 godina i šest mjeseci života;

19) u 2040. godini 66 godina i devet mjeseci života.

Iznos prijevremene starosne penzije utvrden u skladu sa stavom 2 ovog clana zadržava se i poslije navršenih godina života iz stava 2 ovog clana.

Član 197ž

Izuzetno od clana 27a ovog zakona, u periodu od 2011. do 2024. godine osiguraniku muškarcu se prijevremena starosna penzija odreduje na nacin kako se odreduje starosna penzija, s tim što je iznos te penzije umanjen za 0,35% za svaki mjesec ranijeg odlaska u penziju prije navršenih:

1) u 2011. godini 64 godine života;

2) u 2012. godini 64 godine i šest mjeseci života;

3) u 2013. godini 65 godina života;

4) u 2014. godini 65 godina i dva mjeseca života;

5) u 2015. godini 65 godina i cetiri mjeseca života;

6) u 2016. godini 65 godina i šest mjeseci života;

7) u 2017. godini 65 godina i osam mjeseci života;

8) u 2018. godini 65 godina i deset mjeseci života;

9) u 2019. godini 66 godina života;

10) u 2020. godini 66 godina i dva mjeseca života;

11) u 2021. godini 66 godina i cetiri mjeseca života;

12) u 2022. godini 66 godina i šest mjeseci života;

13) u 2023. godini 66 godina i osam mjeseci života;

14) u 2024. godini 66 godina i deset mjeseci života.

Iznos prijevremene starosne penzije utvrden u skladu sa stavom 1 ovog clana zadržava se i poslije navršenih godina života iz stava 1 ovog clana.

Član 197z

Izuzetno od odredbe clana 17 ovog zakona osiguranik stice pravo na starosnu penziju kad navrši 30 godina staža osiguranja, od cega najmanje 20 godina efektivno provedenih na radnim mjestima na kojima se staž osiguranja racuna sa uvecanim trajanjem.

Pravo na starosnu penziju u skladu sa stavom 1 ovog clana može se ostvariti do 31. decembra 2011. godine.

Član 197i

Pravo na starosnu penziju sa navršenih 20 godina staža osiguranja, bez obzira na godine starosti, ima jedan od roditelja koji ima dijete, bez obzira na godine života djeteta, sa teškim smetnjama u razvoju koje je korisnik licne invalidnine.

Visina penzije za roditelja djeteta sa teškim smetnjama u razvoju, koje je korisnik licne invalidnine, uvecava se za 20% kao i licima iz clana 197a, a u vezi clana 197v.

Član 198

Izuzetno od odredbe clana 17 stav 2 ovog zakona, osiguranik žena stice pravo na starosnu penziju kada navrši 35 godina staža osiguranja i:

1) u 2004 godini 50 godina i 6 mjeseci života;

2) u 2005 godini 51 godinu života;

3) u 2006 godini 51 godinu i 6 mjeseci života;

4) u 2007 godini 52 godine života;

5) u 2008 godini 52 godine i 6 mjeseci života;

6) u 2009 godini 53 godine života;

7) u 2010 godini 53 godine i 6 mjeseci života;

8) u 2011 godini 54 godine života;

9) u 2012 godini 54 godine i 6 mjeseci života.

Član 198a

Izuzetno od odredbe clana 17 stav 2 ovog zakona, osiguranik žena stice pravo na starosnu penziju kad navrši:

1) u 2013. godini 55 godina života i 35 godina staža osiguranja;

2) u 2014. godini 55 godina i tri mjeseca života i 35 godina i tri mjeseca staža osiguranja;

3) u 2015. godini 55 godina i šest mjeseci života i 35 godina i šest mjeseci staža osiguranja;

4) u 2016. godini 55 godina i devet mjeseci života i 35 godina i devet mjeseci staža osiguranja;

5) u 2017. godini 56 godina života i 36 godina staža osiguranja;

6) u 2018. godini 56 godina i tri mjeseca života i 36 godina i tri mjeseca staža osiguranja;

7) u 2019. godini 56 godina i šest mjeseci života i 36 godina i šest mjeseci staža osiguranja;

8) u 2020. godini 56 godina i devet mjeseci života i 36 godina i devet mjeseci staža osiguranja;

9) u 2021. godini 57 godina života i 37 godina staža osiguranja;

10) u 2022. godini 57 godina i tri mjeseca života i 37 godina i tri mjeseca staža osiguranja;

11) u 2023. godini 57 godina i šest mjeseci života i 37 godina i šest mjeseci staža osiguranja;

12) u 2024. godini 57 godina i devet mjeseci života i 37 godina i devet mjeseci staža osiguranja;

13) u 2025. godini 58 godina života i 38 godina staža osiguranja;

14) u 2026. godini 58 godina i tri mjeseca života i 38 godina i tri mjeseca staža osiguranja;

15) u 2027. godini 58 godina i šest mjeseci života i 38 godina i šest mjeseci staža osiguranja;

16) u 2028. godini 58 godina i devet mjeseci života i 38 godina i devet mjeseci staža osiguranja;

17) u 2029. godini 59 godina života i 39 godina staža osiguranja;

18) u 2030. godini 59 godina i tri mjeseca života i 39 godina i tri mjeseca staža osiguranja;

19) u 2031. godini 59 godina i šest mjeseci života i 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja;

20) u 2032. godini 59 godina i devet mjeseci života i 39 godina i devet mjeseci staža osiguranja.

Član 199

Izuzetno od odredbe clana 18 stav 2 ovog zakona starosna granica za sticanje prava na starosnu penziju osiguraniku ženi može se sniziti najviše do:

1) u 2004 godini 50 godina i 6 mjeseci;

2) u 2005 godini 51 godinu;

3) u 2006 godini 51 godinu i 6 mjeseci;

4) u 2007 godini 52 godine;

5) u 2008 godini 52 godine i 6 mjeseci;

6) u 2009 godini 53 godine;

7) u 2010 godini 53 godine i 6 mjeseci;

8) u 2011 godini 54 godine;

9) u 2012 godini 54 godine i 6 mjeseci.

Član 200

Na osnovu godišnjeg licnog koeficijenta utvrdenog za pojedinu kalendarsku godinu prema odredbama cl. 19 do 27 ovog zakona racuna se najpovoljniji licni koeficijent koji je osiguranik ostvario u bilo kojih uzastopnih:

1) u 2004. godini 12 godina;

2) u 2005. godini 14 godina;

3) u 2006. godini 16 godina;

4) u 2007. godini 18 godina;

5) u 2008. godini 20 godina;

6) u 2009. godini 22 godine;

7) u 2010. godini 24 godine;

8) u 2011. godini 26 godina;

9) u 2012. godini 28 godina;

10) u 2013. godini 30 godina;

11) u 2014. godini 32 godine;

12) u 2015. godini 34 godine;

13) u 2016. godini 36 godina;

14) u 2017. godini 38 godina;

15) u 2018. godini 40 godina;

Najmanje deset uzastopnih godina iz stava 1 tac. 1 do 4 ovog clana su kalendarske godine u kojima je osiguranik ostvario zaradu, naknadu zarade, odnosno osnovicu osiguranja za najmanje šest mjeseci staža osiguranja.

Ukoliko osiguranik nema deset uzastopnih godina iz stava 2 ovog clana u kojima je ostvario zaradu, naknadu zarade, odnosno osnovicu osiguranja za najmanje šest mjeseci staža osiguranja, za izracun najpovoljnijeg licnog koeficijenta iz stava 1 ovog clana uzima se onoliko uzastopnih kalendarskih godina u kojima je osiguranik ostvario zaradu, naknadu zarade, odnosno osnovicu osiguranja za najmanje šest mjeseci staža osiguranja, koliko ih osiguranik ima.

Najpovoljniji licni koeficijent racuna se tako što se zbir godišnjih licnih koeficijenata iz stava 1 ovog clana podijeli sa periodom za koji su obracunati.

Ukupni licni bodovi utvrduju se tako što se ukupni penzijski staž pomnoži sa najpovoljnijim licnim koeficijentom iz stava 4 ovog clana.

Član 201

U periodu od 1. januara 2004. godine do 31. decembra 2008. godine penzijski staž iz clana 21 ovog zakona može iznositi najviše:

1) u 2004 godini 41 godinu;

2) u 2005 godini 42 godine;

3) u 2006 godini 43 godine;

4) u 2007 godini 44 godine;

5) u 2008 godini 45 godina.

Član 202

Osiguraniku ženi koja ima manje od 40 godina penzijskog staža za odredivanje visine starosne, odnosno invalidske penzije u slucaju invalidnosti prouzrokovane bolešcu ili povredom van rada uvecava se staž osiguranja navršen do 31. decembra 2003. godine za 15%, s tim što ukupan penzijski staž ne može preci 40 godina.

Član 202a

Osiguraniku koji primjenom clana 17 stav 2 ovog zakona prvi put ostvaruje pravo na starosnu penziju, kod utvrdivanja broja licnih bodova primjenom clana 21 ovog zakona, staž osiguranja preko 40 godina uvecava se za 40%.

Član 203

Postupak za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, odnosno za utvrdivanje penzijskog staža pokrenut do dana pocetka primjene ovog zakona, okoncace se pod uslovima i na nacin predvidenim propisima koji su bili na snazi u vrijeme pokretanja postupka, ako ovim zakonom nije drukcije odredeno.

Osiguranici za cijim je radom prestala potreba u skladu sa propisima o radu‚ a radni odnos, odnosno osiguranje im je prestao do 30. decembra 2003. godine i na dan prestanka radnog odnosa nedostajalo im je do pet godina staža osiguranja za ispunjenje uslova za sticanje prava na starosnu penziju mogu, do 1. marta 2005. godine, da ostvare pravo na starosnu penziju prema propisima koji su se primjenjivali do 31. decembra 2003. godine.

Osnovicu za placanje doprinosa po osnovu staža osiguranja iz stava 2 ovog clana, koji nedostaje za ispunjenje uslova za sticanje prava na starosnu penziju, cini osnovna cijena rada za odgovarajucu kategoriju strucnosti utvrdena u skladu sa opštim kolektivnim ugovorom za mjesec decembar 2003. godine.

Isplata penzije iz stava 2 ovog clana tece najranije od dana kada su u cjelosti uplacene obaveze po osnovu staža osiguranja koji je na dan prestanka radnog odnosa, odnosno osiguranja nedostajao za ispunjenje uslova za sticanje prava na starosnu penziju.

Član 203a

Kontrolni pregled radi ponovnog utvrdivanja stanja invalidnosti osiguranika korisnika prava na rad sa skracenim radnim vremenom i osiguranika kod kojih je, po propisima važecim do 31. decembra 2003. godine, utvrdena preostala radna sposobnost, izvršice se, po službenoj dužnosti, do 31. decembra 2005. godine.

Osiguraniku iz stava 1 ovog clana obustavice se mjesecni iznosi novcane naknade, ukoliko se, bez opravdanih razloga, ne odazove na kontrolni pregled.

Ponovno utvrdivanje invalidnosti iz stava 1 ovog clana izvršice se po odredbama clana 30 st. 1 do 3 ovog zakona.

Prava po osnovu ponovnog utvrdivanja stanja invalidnosti iz stava 1 ovog clana prestaju, mijenjaju se, odnosno sticu u skladu sa ovim zakonom, od prvog dana narednog mjeseca po donošenju prvostepenog rješenja.

Član 204

Lice koje je svojstvo osiguranika imalo po propisima koji su važili prije pocetka primjene ovog zakona, kao i clanovi njegove porodice i clanovi porodice korisnika prava po tim propisima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja ostvaruju pod uslovima utvrdenim ovim zakonom.

Član 205

Udovica koja je ispunila uslove za porodicnu penziju prema propisima važecim do 31. decembra 2003. godine, a koja to pravo nije ostvarila prije pocetka primjene ovog zakona može na svoj zahtjev ostvariti pravo na porodicnu penziju prema propisima koji su važili do 31. decembra 2003. godine.

Odredba stava 1 ovog clana odnosi se i na udovicu ciji je bracni drug umro prije pocetka primjene ovog zakona koja je do dana njegove smrti navršila 40 godina života, pa joj se prema propisima koji su se primjenjivali do 31. decembra 2003. godine obezbedivalo pravo na porodicnu penziju kada navrši 45 godina života.

Odredba stava 1 ovog clana odnosi se i na udovicu koja je, po osnovu obavljanja roditeljske dužnosti prema djeci, stekla pravo na porodicnu penziju po propisima koji su se primjenjivali do 31. decembra 2003. godine, a kojoj je pravo na porodicnu penziju prestalo prije pocetka primjene ovog zakona, ako je na dan kada joj je prestalo pravo imala navršenih 40 godina života.

Član 206

Izuzetno od odredbe clana 44 stav 1 tacka 1 ovog zakona udovica stice pravo na porodicnu penziju:

1) u 2004 godini ako je do smrti bracnog druga navršila 45 godina i 6 mjeseci života;

2) u 2005 godini ako je do smrti bracnog druga navršila 46 godina života;

3) u 2006 godini ako je do smrti bracnog druga navršila 46 godina i 6 mjeseci života;

4) u 2007 godini ako je do smrti bracnog druga navršila 47 godina života;

5) u 2008 godini ako je do smrti bracnog druga navršila 47 godina i 6 mjeseci života;

6) u 2009 godini ako je do smrti bracnog druga navršila 48 godina života;

7) u 2010 godini ako je do smrti bracnog druga navršila 48 godina i 6 mjeseci života;

8) u 2011 godini ako je do smrti bracnog druga navršila 49 godina života;

9) u 2012 godini ako je do smrti bracnog druga navršila 49 godina i 6 mjeseci života.

Član 206a

Izuzetno od odredbe clana 44 stav 1 tacka 1 ovog zakona, udovac, odnosno udovica stice pravo na porodicnu penziju:

1) u 2013. godini ako je do smrti bracnog druga navršila 50 godina života;

2) u 2014. godini ako je do smrti bracnog druga navršila 50 godina i šest mjeseci života;

3) u 2015. godini ako je do smrti bracnog druga navršila 51 godinu života;

4) u 2016. godini ako je do smrti bracnog druga navršila 51 godinu i šest mjeseci života.

Izuzetno od odredbe clana 44 stav 1 tacka 1 ovog zakona, u 2010, 2011. i 2012. godini udovac stice pravo na porodicnu penziju ako je do smrti bracnog druga navršio 50 godina života.

Član 207

Izuzetno od odredbe clana 44 stav 2 ovog zakona trajno zadržava pravo na porodicnu penziju udovica koja je, u toku trajanja prava na porodicnu penziju stecenog po clanu 44 stav 1 tac. 2 i 3 ovog zakona, navršila:

1) u 2004 godini 45 godina i 6 mjeseci života;

2) u 2005 godini 46 godina života;

3) u 2006 godini 46 godina i 6 mjeseci života;

4) u 2007 godini 47 godina života;

5) u 2008 godini 47 godina i 6 mjeseci života;

6) u 2009 godini 48 godina života;

7) u 2010 godini 48 godina i 6 mjeseci života;

8) u 2011 godini 49 godina života;

9) u 2012 godini 49 godina i 6 mjeseci života.

Član 207 a

Izuzetno od odredbe clana 44 stav 2 ovog zakona, trajno zadržava pravo na porodicnu penziju udovac, odnosno udovica koja je, u toku trajanja prava na porodicnu penziju stecenog po clanu 44 stav 1 tac. 2 i 3 ovog zakona, navršila:

1) u 2013. godini 50 godina života;

2) u 2014. godini 50 godina i šest mjeseci života;

3) u 2015. godini 51 godinu života;

4) u 2016. godini 51 godinu i šest mjeseci života.

Izuzetno od odredbe clana 44 stav 2 ovog zakona, u 2010, 2011. i 2012. godini trajno zadržava pravo na porodicnu penziju udovac koji je, u toku trajanja prava na porodicnu penziju stecenog po clanu 44 stav 1 tac. 2 i 3 ovog zakona, navršio 50 godina života.

Član 208

Korisniku prava na dodatak za pomoc i njegu po propisima koji su važili prije pocetka primjene ovog zakona, koji je smješten u ustanovu socijalne zaštite za smještaj starih lica, obustavlja se isplata dodatka za pomoc i njegu za vrijeme smještaja u toj ustanovi.

Ako korisnik dodatka za pomoc i njegu snosi, u potpunosti ili djelimicno, troškove smještaja iz stava 1 ovog clana ne obustavlja se isplata dodatka za pomoc i njegu.

Pravo na dodatak za pomoc i njegu ne pripada korisniku prava koji ostvari pravo na takvu novcanu naknadu po drugom osnovu.

Član 209

Prestao je da važi na osnovu Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje ("Službeni list CG", br. 13/07 od 18. 12. 2007. godine).

Član 210

Po odredbama ovog zakona obavezno se osiguravaju kao osiguranici poljoprivrednici lica koja ispunjavaju uslove iz clana 12 ovog zakona koja su u momentu stupanja u to osiguranje mlada od 50 (muškarac), odnosno 45 (žena) godina života.

Obavezno se osiguravaju kao osiguranici poljoprivrednici i lica koja ispunjavaju uslove iz clana 12 ovog zakona, a navršila su 50 (muškarac), odnosno 45 (žena) godina života, ako su prije navršenja te starosne granice bili osigurani po osnovu zaposlenja, odnosno samostalne djelatnosti.

Član 211

Lica koja su do dana stupanja na snagu ovog zakona bila obavezno osigurana kao osiguranici zemljoradnici ostaju obavezno osigurani kao osiguranici poljoprivrednici, ako ispunjavaju uslove iz clana 12 ovog zakona.

Lica koja su do dana stupanja na snagu ovog zakona bila obavezno osigurana kao osiguranici zemljoradnici koja ne ispunjavaju uslove iz clana 12 ovog zakona mogu ostati u obaveznom osiguranju poljoprivrednika, ukoliko podnesu zahtjev Fondu u roku od šest mjeseci od dana pocetka primjene ovog zakona.

Član 212

Izuzetno od odredaba clana 19, clana 22 st. 1 i 2, clana 24 i clana 25 stav 2 ovog zakona za utvrdivanje godišnjeg licnog koeficijenta ne uzimaju se zarade, naknade zarada i osnovice osiguranja iz 1992. i 1993. godine.

Član 213

Podaci o zaradi za 2003. godinu unose se u maticnu evidenciju na osnovu podataka o zaradi umanjenoj za placene poreze i doprinose.

Član 214

Korisniku koji je ostvario neko od prava iz clana 16 ovog zakona ta prava prestaju, ukoliko ostvari pravo iz penzijskog i invalidskog osiguranja kod nosioca osiguranja države koja je formirana na podrucju bivše SFRJ, ako medunarodnim ugovorom nije drukcije odredeno.

Izuzetno od stava 1 ovog clana, korisniku koji ispunjava uslove za sticanje prava na penziju na osnovu preostalog penzijskog staža, kojeg nosilac osiguranja države koja je formirana na podrucju bivše SFRJ nije uzeo u obzir za odredivanje visine penzije, nece prestati pravo, vec ce mu se ponovo odrediti penzija na osnovu penzijskog staža i zarade iz tog perioda.

Član 215

Korisniku penzije koji ispunjava uslove iz clana 112 stav 1 ovog zakona za ponovno odredivanje penzije a kome je visina prava odredena po propisima koji su

važili do dana primjene ovog zakona, radi ponovnog odredivanja visine penzije zateceni nominalni isnos penzije prethodno se svodi na licne bodove korisnika.

Svodenje iz stava 1 ovog clana vrši se tako što se iznos penzije na dan podnošenja zahtjeva dijeli sa uskladenom vrijednošcu penzije za jedan licni bod.

Licni bodovi iz stava 1 ovog clana koriguju se naknadno ostvarenim stažom osiguranja, zaradama, naknadama zarade kao i osnovicama osiguranja na koje je placen doprinos, u skladu sa odredbama ovog zakona.

Licni bodovi utvrdeni na nacin iz stava 3 ovog clana jesu osnov za odredivanje novog iznosa penzije u skladu sa ovim zakonom.

Korisniku prava iz stava 1 ovog clana utvrduje se povoljniji iznos penzije.

Korisniku koji je pravo ostvario po posebnim uslovima, povoljnijim od opštih uslova, koji su se primjenjivali prije pocetka primjene ovog zakona, koji ispunjava uslove iz clana 112 stav 1 ovog zakona odreduje se penzija pod uslovima i u visini propisanim odredbama cl. 17 do 29 i cl. 197, 197d, 197e, 197ž, 198, 198a, 199, 200 i 202 ovog zakona, ako je to za njega povoljnije od ranije odredene penzije.

Odredba stava 6 ovog clana odnosi se i na korisnika koji je ispunio uslove iz clana 112 stav 1 ovog zakona koji je pravo na penziju ostvario primjenom odredbi cl. 197b i 197v ovog zakona.

Član 215a

Period proveden na službi u svojstvu vojnog osiguranika od 1. januara 2004. godine do dana stupanja na snagu ovog zakona racuna se u staž osiguranja za ostvarivanje prava na penziju u skladu sa ovim zakonom.

Sredstva za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja po osnovu staža osiguranja iz stava 1 ovog clana obezbjeduju se iz budžeta Crne Gore.

Član 215b

Podatke o stažu osiguranja, zaradi i naknadi zarade za vojne osiguranike ostvarene po propisima koji su se primjenjivali do dana stupanja na snagu ovog zakona Fondu obezbjeduje organ državne uprave nadležan za poslove odbrane.

Član 215v

Korisniku prava na starosnu, invalidsku i porodicnu penziju, prava na novcanu naknadu za tjelesno oštecenje i prava na dodatak za pomoc i njegu sa prebivalištem u Crnoj Gori koji je to pravo ostvario po vojnim propisima koji su se primjenjivali do 15. avgusta 2007. godine, obezbjedjuju se ta prava u istom obimu od 15. avgusta 2007. godine, a koriste se u skladu sa ovim zakonom.

Iznos starosne, invalidske i porodicne penzije, prava na novcanu naknadu za tjelesno oštecenje i prava na dodatak za pomoc i njegu iz stava 1 ovog clana predstavlja dinarski iznos tih prava koji je preuzet na isplatu od strane budžeta Crne Gore od 1. avgusta 2005. godine, uskladjen za procente uskladjivanja koja su ovim korisnicima pripadala po vojnim propisima (kroz promjenu vrijednosti boda koji se primjenjivao za isplatu i obracun vojnih penzija) do 15. avgusta 2007. godine, preracunat u EUR prema zvanicnom kursu na dan 15. avgusta 2007. godine.

Prava iz stava 1 ovog clana uskladuju se primjenom clana 58 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (“Sl. list RCG“, br. 54/03, 39/04, 61/04, 79/04, 14/07 i 47/07 i „Sl. list CG“, br. 79/08 i 14/10), pocev od 1. januara 2008. godine do dana stupanja na snagu ovog zakona.

Fond ce po službenoj dužnosti u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, utvrditi rješenjem konacni iznos prava iz stava 1 ovog clana i izvršiti njihovo uskladivanje u skladu sa stavom 3 ovog clana.

Korisniku ce se isplatiti razlika izmedju iznosa penzije, novcane naknade za tjelesno oštecenje, odnosno dodatka za pomoc i njegu koji pripada u smislu stava 4

ovog clana i iznosa isplacenog po ranijem rješenju.

Rješenjem iz stava 4 ovog clana Fond zamjenjuje ranije doneseno rješenje.

Razliku koja pripada korisniku u smislu stava 5 ovog clana Fond ce isplatiti u dvije jednake rate sa pripadajucom kamatom od 2% na godišnjem nivou i to: polovinu iznosa u roku od 30 dana od dana donošenja rješenja iz stava 4 ovog clana, a drugu polovinu iznosa u roku od šest mjeseci od dana donošenja rješenja iz stava 4 ovog clana.

Sredstva za prava iz ovog clana obezbjeduju se u budžetu Crne Gore.

Član 215g

Izuzetno od clana 100 stav 3 ovog zakona, Fond vrši isplatu najniže penzije, dodatka za pomoc i njegu i novcane naknade za tjelesno oštecenje korisnicima sa prebivalištem u Republici Srbiji koji su pravo ostvarili prije stupanja na snagu Sporazuma izmedu Republike Crne Gore i Republike Srbije o socijalnom osiguranju ("Službeni list RCG", broj 17/07).

Član 216

Ostvarivanje prava na osnovu penzijskog staža navršenog u Republici Srbiji, od dana pocetka primjene ovog zakona, uredice se sporazumom izmedu Crne Gore

i Republike Srbije.

Pitanje naknade po osnovu prava ostvarenih na osnovu penzijskog staža navršenog u Republici Srbiji, do dana pocetaka primjene ovog zakona, uredice se sporazumom izmedu Crne Gore i Republike Srbije.

Član 217

Prijave podataka iz clana 131 tacka 1 alineja 3 za 2005. godinu i ubuduce dostavlja Fondu poreski organ.

Član 217a

Izuzetno od odredbe clana 67 stav 1 ovog zakona, stopa doprinosa za produženo osiguranje do 1. decembra 2004. godine iznosi 22,8%.

Član 217b

Izuzetno od odredbe clana 166 stav 1 ovog zakona, stope doprinosa po kojima se placa doprinos na propisanu osnovicu do 1. decembra 2004. godine iznose:

1) za osiguranike iz clana 10 stav 1 tac. 1 do 6 i tac. 8 i 9 ovog zakona:

- na teret poslodavca 10,8%;

- na teret osiguranika 12%;

2) za osiguranike iz clana 10 stav 1 tacka 7 i cl. 11 i 12 ovog zakona na teret osiguranika 22,8%;

3) za osiguranike iz clana 10 stav 1 tacka 10 i cl. 150 i 151 ovog zakona na teret isplatioca naknade 22,8%.

Član 218

Upravni odbor Fonda imenovace se u roku od 60 dana od dana pocetka primjene ovog zakona.

Do imenovanja Upravnog odbora Savjet Fonda nastavlja da obavlja poslove iz svoje nadležnosti i nakon pocetka primjene ovog zakona.

Član 218a

Imenovanje clanova Upravnog odbora Fonda u skladu sa ovim zakonom izvršice se u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Danom imenovanja clanova Upravnog odbora u smislu stava 1 ovog clana, prestaje sa radom dosadašnji Upravni odbor.

Član 219

Podzakonski i drugi akti koji su važili prije pocetka primjene ovog zakona primjenjivace se i dalje do donošenja novih, ukoliko nijesu u suprotnosti sa ovim zakonom.

Član 220

Podzakonski i drugi akti za sprovodenje ovog zakona donijece se u roku od šest mjeseci od dana pocetka primjene ovog zakona.

Član 221

Danom pocetka primjene ovog zakona prestaju da važe:

1) Zakon o osnovama penzijskog i invalidskog osiguranja ("Službeni list SRJ", br. 30/96, 70/ 2001, 3/2002 i 39/2002);

2) Zakon o osnovama penzijskog i invalidskog osiguranja ("Službeni list SRJ", br. 5/2003);

3) Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Službeni list SRCG", br. 14/83, 12/85, 14/89, i "Službeni list RCG", br. 28/91, 2/92, 18/92 i 20/93);

4) odredbe Zakona o doprinosima za socijalno osiguranje ("Službeni list RCG", br. 39/93, 3/94, 17/94, 42/94, 1/95, 13/96 i 45/98) koje se odnose na obveznike, osnovice i stope doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje;

5) odredba clana 50 Zakona o unutrašnjim poslovima ("Službeni list RCG" br. 24/94 i 29/94).

Član 222

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Crne Gore", a primjenjivace se od 1. januara 2004.godine.

Sadržaj